Danas se slavi Mala Gospojina kao uspomena na dan kada je rođena Presveta Bogorodica Marija, u domu Joakima i Ane u Nazaretu. Za ovaj veliki i važan praznik vezuju se brojna vjerovanja i običaji.
Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarjelih i pravednih roditelja Joakima i Ane. Po ocu, bila je od carskog roda Davidovog, po majci od roda prvosvešteničkog.
Ana je kao starica rodila kćer Mariju, po blagoslovu Božjem. Upravo je Bog i odredio Mariju da bude majka Isusa Hrista, i zato se slavi kao Presveta Bogorodica.
Doživjeće najveće radosti i najveće boli, sve dok i sama, poslije isteka zemaljskih dana, nije otišla u vječnu svjetlost i slavu.
Ona je i danas zastupnica ljudi pred Tvorcem, kojoj se upućuju najtoplije molitve.
Pred njenim čudotvornim ikonama dešavaju se iscjeljenja, a ljudi u nevolji dobijaju pomoć.
Zemljoradnicima je današnji praznik označavao početak jesenjeg oranja i sjetvu ozimih useva. Priređivane su i razne stočarske svečanosti.
Veruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, kao i da jaja iz toga perioda mogu cijelu godinu da ostanu svježa pa se zato ostavljaju za nasad, a pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.
Prema narodnom vjerovanju žene danas ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove. Postoji vjerovanje i da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama.
Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.
Ovaj dan dobar je za svadbe i vjeridbe. U mnogim naseljima održavaju se sabori, zavjetine, preslave, molitve i litije.
Kada je o prazniku vedro, vjeruje se da će nam se sunce smiješiti i tokom jeseni, ali i zime.
/izvor: RTS/
