BANJALUKA – U Narodnoj skupštini Republike Srpske danas (12. mart) će biti održane dvije posebne sjednice. Sve bi trebalo da počne od 11 časova 19. posebnom sjednicom, koja će imati jednu tačku dnevnog reda: Prijedlog odluke da se pristupi donošenju novog ustava RS.
U radnoj verziji ovog dokumenta, koji je juče objavio RTRS, predviđeno je nekoliko promjena u odnosu na postojeći Ustav RS.
Prvo, Banjaluka će biti glavni grad Republike Srpske, dok će status prijestonice dobiti Istočno Sarajevo/Pale.
Članom 5 kaže se da Srpska suvereno odlučuje o ovlašćenjima Republike zadržavajući pravo da svojom slobodnom voljom istupa iz sporazuma (na nivou BiH). Dalje je definisano da se sporazum iz ovog stava može potvrditi referendumom u Republici, te da se Sporazum o promjeni granične linije između Republike Srpske i FBiH može takođe potvrditi referendumom.
Član 6 propisuje da Narodna skupština i Vlada Srpske mogu obustaviti primjenu bilo kojeg akta, mjere ili aktivnosti organa na nivou BiH, a kojih nema u Ustavu BiH, kao i da zakoni koji nisu u isključivoj nadležnosti BiH ili koji nisu proistekli iz sporazuma entiteta ne proizvode pravno dejstvo u Srpskoj.
Takođe, propisano je da će se zakoni koje donosi Parlamentarna skupština BiH primjenjivati na teritoriji Srpske tek nakon što ih potvrdi Narodna skupština RS.
Brčko distrikt ostaje jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva teritorija u skladu sa Sporazumom o graničnoj liniji između entiteta. Član 9. radne verzije, koju je objavio RTRS, kaže da Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje.
U članu 59. propisano je da Republika samostalno i bez ograničenja upravlja i raspolaže imovinom, i ista se ne može otuđiti osim u slučaju propisanim zakonom. Među prava i dužnosti Republike uvršteni su i odbrana i međunarodna saradnja. Odbrana je propisana u glavi VII, članom 116, kojim se kaže da Srpska može proglasiti vojnu neutralnost ili odlučivati o vojnom savezu sa drugim državama.
A članom 116a. propisano je da Republika Srpska ima svoju vojsku i da se o Vojsci Republike Srpske donosi poseban zakon.
Novim ustavom nije predviđeno postojanje Vijeća naroda, a najznačajnija promjena je da više nema potpredsjednika i da se potpredsjednici više ni ne biraju na izborima.
Kao nova nadležnost uvršteno je komandovanje vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira Republike Srpske.
U članu 98. propisano je da predsjednik Republike neće biti krivično ili građanski odgovoran za bilo koji postupak izvršen u okviru njegove dužnosti. Kada je riječ o sudskoj vlasti, Ustavni sud Republike Srpske sada odlučuje o primjeni zakona i akata organa BiH na teritoriji Republike Srpske.
očekivati da neće biti pokrenut mehanizam veto), stupi na snagu narednog dana od objavljivanja u “Službenom glasniku RS”.
Kada se to desi, od tada počinje rok od pet dana u kojem Narodna skupština RS treba da postavi tužioce i sudije u specijalno tužilaštvo i specijalni sud.
Istovremeno, Ministarstvo pravde RS i Vlada Srpske dužni su da uspostave organizaciju i rad ovih pravosudnih institucija, te posebne pritvorske jedinice.
Kako je napisano u obrazloženju zakona, Republika Srpska je zbog djelovanja Kristijana Šmita prinuđena da preduzme mjere da zaštiti svoje ustavno uređenje.
Istim se vodi i Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a u NS RS, koji je rekao da je Prijedlog zakona sinhronizovan sa zakonima usvojenim na 17. posebnoj sjednici Narodne skupštine, te da specijalno tužilaštvo i sud Srpske nisu u koliziji sa drugim zakonima koji se odnose na pravosuđe.
Podsjetio je da je djelovanje VSTS BiH zabranjeno na području Srpske, te da nema ništa sporno u prijedlogu da sudije i tužioce bira Narodna skupština RS.
“U VSTS su predstavnici sudija, advokata i tužilaca iz drugog entiteta, a koji je Srpska zabranila zakonom, zbog čega nije logično da ova institucija vodi računa i misli o zaštiti ustavnog poretka Srpske”, poručio je Mazalica.
Opozicija, s druge strane, zakon naziva jako opasnim.
“Mi nemamo Sibir, Goli otok, ali ovo nema ni u najvećem ludilu. Sad može svima reći da su neprijatelji, špijuni”, upozorio je Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba “Za pravdu i red” u parlamentu Srpske.
Krivična djela prema članu 3. Prijedloga zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske:
1. napad na ustavno uređenje Republike Srpske;
2. ugrožavanje teritorijalne cjeline;
3. dovođenje Republike Srpske u položaj potčinjenosti ili zavisnosti;
4. ubistvo predstavnika najviših organa Republike Srpske;
5. otmica najviših predstavnika Republike Srpske;
6. oružana pobuna;
7. sprečavanje borbe protiv neprijatelja;
8. služba u neprijateljskoj vojsci;
9. pomaganje neprijatelju;
10. protivzakonito formiranje paravojnih i parapolicijskih snaga;
11. podrivanje odbrambene moći Republike Srpske; 1
2. diverzija;
13. sabotaža;
14. špijunaža;
15. odavanje tajni Republike Srpske;
16. upućivanje i prebacivanje na teritoriju Republike Srpske oružanih grupa, oružja i municije;
17. pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja Republike Srpske;
18. pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela protiv ustavnog poretka Republike Srpske;
19. stvaranje grupe ili organizovane kriminalne grupe za vršenje krivičnih djela protiv ustavnog uređenja Republike Srpske;
20. nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske;
21. druga krivična djela kojima se posredno ili neposredno ugrožavaju ustavno uređenje i teritorijalni integritet Republike Srpske.
NEZAVISNE