Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac smatra da su sankcije BiH koje je nedavno uvela Evropska energetska zajednica (EEZ) zbog propusta u poštovanju drugog i trećeg energetskog paketa posljedica neadekvatne politike njegovog prethodnika Mirka Šarovića.
“To je posljedica i jedne od loših politika tadašnjeg Savjeta ministara, jer BiH nije primijenila neophodne obaveze iz energetskih paketa”, rekao je Košarac za RTRS.
Ova televizija podsjeća da su najspornija pitanja u tom smislu Zakon o regulatoru električne energije i gasa, kao i donošenje odluke o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata.
Takođe navode da je iz drugog energetskog paketa ostala obaveza da BiH donese odluku o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata, ali da je taj proces u zastoju.
“Nisam zatekao ni nacrt te odluke. Formirana je radna grupa koja radi isključivo na stavovima koje imaju nadležna entitetska tijela i na stanovištu da se moraju primjenjivati standardi iz 2018. godine ili najnoviji, a ne kako je to sada iz 2008. godine”, rekao je Košarac.
On je dodao da je u tom kontekstu radna grupa pripremila draft verziju odluke o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata.
“NJu ćemo shodno nomenklaturi i nekim drugim propisima u narednih 15 dana analizirati i ponuditi i Savjetu ministara, ali, naravno, uz prethodnu saglasnost entitetskih institucija”, naveo je Košarac.
On je precizirao da se, kada je riječ o trećem energetskom paketu, postavlja pitanje zakona o regulatoru električne energije i gasa.
“Republika Srpska je prihvatila prednacrt tog zakona na kome je rađeno. Smatrali smo da smo time završili posao i da je takav akt mogao da ide u parlamentarnu proceduru, odnosno da bude predložen preko Savjeta ministara. To se nije desilo zato što federalna strana nije željela podržati ni takav usaglašeni ili u dobroj mjeri iskoordinisani zakon”, rekao je Košarac.
On je naglasio da je u ovom slučaju važno da entiteti sačuvaju svoje nadležnosti i da je apsolutno neprihvatljiv bilo kakav prenos na BiH nivo.
“Problem je u Federaciji koja je odstupila od dogovora i obaveza prema Energetskoj zajednici. Oni žele poseban zakon o gasu što je za Srpsku neprihvatljivo. Dakle, Federacija BiH ne daje saglasnost na pomenuti zakon”, dodao je Košarac.
Ukoliko Federacija BiH uskoro ne bude dala saglasnost na ranije dogovoreni zakon o regulatoru električne energije i gasa, Košarac najavljuje mogućnost da on ipak bude upućen u parlamentarnu proceduru, te dodaje da se i na ovom pitanju ogleda loša politika prošlog saziva Savjeta ministara i kabineta Mirka Šarovića.
Iz Republike Srpske, koja se principijelno odnosi kada je riječ o obavezama prema Energetskoj zajednici, ističu potrebu i spremnost za donošenje odluke koja će biti usklađena sa evropskim standardima, te ocjenjuju uvredljivim što se u obrazloženju odluke o sankcijama navode posebni interesi koji se odnose na Rafineriju nafte u Brodu.
Ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić podsjetio je da Rafinerija već dvije godine ne radi.
“Ne može se niko pozivati da smo štitili njene interese. Mi smo u toku ove dvije godine mogli davno završiti taj posao da je bilo volje i kod njih, pa i u samom sekretarijatu Energetske zajednice. U tom smislu, čini mi se, nije bilo napora dovoljnih da riješimo ovo pitanje”, naglasio je Đokić.
On je dodao da je Srpska pokrenula pitanje markiranja goriva na nivou BiH čime bi se spriječio uvoz i stavljanje u promet određenih vrsta tečnih energenata koji nemaju potreban kvalitet i koji mogu nanijeti štetu potrošačima.
/SRNA/
