Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok obolijevanja i umiranja u svijetu i kod nas.
Loše životne navike, nekontrolisanja stanja, vremenske prilike, mogu povećati rizik od infarkta. Prema nekim statistikama, od kardiovaskularnih bolesti u Srbiji dnevno umre 147 ljudi.
Srčani udar ne bira mjesto i vrijeme. Mogu da ga isprovociraju stanja koja, u prvi mah, ne bismo doveli u vezu za srčanim oboljenjima, piše eKlinika.
Manjak sna
Nedostatak kvalitetnog sna ne remeti samo radne sposobnosti, već može da poveća mogućnost od nastanaka srčanog udara. U jednoj studiji, otkriveno je da su ljudi koji su spavali manje od šest sati tokom noći imali dvostruko veću vjerovatnoću da dobiju srčani udar od osoba koje su spavale od šest do osam sati.
Ljekarima nije do kraja jasno kako neispavanost dovodi do infarkta, ali znaju da manjak sna može povisiti krvni pritisak i dovesti do upale.
Migrena
Smatra se da su osobe koje pate od migrene podložnije srčanom udaru. Pokazalo se da aure, zvukovi ili osjećanja koja počnu prije migrene ima jaku vezu sa srčanim problemima.
Hladno vrijeme
Niske temperature su šok za organizam. Boravak napolju u zimskim mjesecima može dovesti do sužavanja arterija i otežati dotok krvi u srce. U uslovima velike hladnoće srce radi napornije kako bi obezbijedilo toplotu tijelu.
Ljekari savjetuju da se nekada ipak uzdržimo od sportskih aktivnosti na snijegu.
Zagađenje vazduha
Smatra se da su srčani udari učestaliji u dijelovima svijeta gdje je veće zagađenje vazduha. Osobe koje su izložene stalnom zagađenju vazduha imaju veće šanse da imaju začepljenje arterije i bolesti srca.
Posebno je opasno u saobraćajnom špicu sjedeti u automobilu i nervirati se što nećete negdje stići na vreme. Pokušajte barem da dobro zatvorite auto, kako biste spriječili prodor izduvnih gasova.
Obilan i težak obrok
Ako ste već siti, dobro razmislite da li ćete dosuti još jela u tanjir. Velike količine hrane u jednom obroku podižu hormon stresa norepinefrina, raste krvni pritisak i broj otkucaja srca i tako se stvaraju uslovi za nastanak infarkta.
Takođe, veoma masni obroci su takođe rizični; mogu da izazovu nagli skok masti u krvi, da oštete krvne sudove i da povećaju mogućnost od srčanog udara.
Jake emocije
Patnja, gnijev, stres, samo su neki od okidača srčanih bolesti. Ali, i pretjerana radost može nekada da odvede do opasnog stanja i da uzrokuje srčani udar.
Neočekivana iznenađenja, rođendani, svadbeno veselje, rođenje djeteta, itd. mogu previše uzbuditi čovjeka i dovesti do infarkta.
Nagla i iznenadna iscrpljenost
Umjerena fizička aktivnost je dobra za zdravlje srca, ali nemojte pretjerivati. Smatra se da je oko šest odsto srčanih udara izazvano ekstremnim fizičkim naporom.
Istina je da je vježba dobar način za oslobađanje od stresa, ali posebno je važno da ne pretjerujete kada ste ljuti ili uznemireni.
Prehlada ili grip
U situacijama kada se imuni sistem bori protiv virusa ili bakterija, prisutne su upale koje mogu oštetiti arterije i srce.
Jedna studija tvrdi da osobe koje pate od respiratornih infekcija imaju dva puta veći rizik da dobiju infarkt. Opasnost raste ako infekcija traje, na primjer, nekoliko nedjelja. Srčani udari su učestaliji i kod gripa.
Astma
Stručnjaci smatraju da osobe sa nekontrolisanom astmom imaju za 70 odsto veće šanse da dobiju srčani udar. Rizik postoji čak i ako koriste pumpice.
Nažalost, osobe koje pate od astme često zanemare simptome poput stezanja u grudima, koje isto može da bude nagovještaj srčanog udara.
Rani jutarnji sati
Statistike pokazuju da su srčani udari učestaliji u jutarnjim satima. Postoji i naučno objašnjenje: mozak preplavljuje tijelo hormonima koji nam pomažu da se probudimo, a to dodatno opterećuje i srce.
Dehidracija nakon dugog sna, takođe, može otežati rad srca i dovesti do problema.
Zemljotresi, teroristički napadi
Studije su pokazale da je učestalost srčanih udara veća u dijelovima svijeta izloženim prirodnim katastrofama kao što su zemljotresi, poplave, ali i teroristički napadi.
Zanimljivo je da se nekada, dok traje vanredna situacija, ne javljaju srčani udari. Katastrofe, ipak, ostavljaju trag na kardiovaskularni sistem – jer infarkt je moguć i par godina poslije krizne situacije. Zato pokušajte da se izborite sa stresom – dovoljno se odmarajte i budite fizički aktivni.
Fizička intimnost
Kao i svi oblici fizičkog napora, i intimni odnosi sa previše uzbuđenja dovode se u vezu sa srčanim udarima. Stručnjaci, ipak, kažu da je rizik za srčani udar minimalni ako ste u normalnoj kondiciji.
Za većinu osoba, intimni život je bitan i zdrav dio života. Ipak, ako imate neke nedoumice razgovarajte s doktorom.
Kafa
Kao i alkoholna pića, i kafa ima svoj plus, ali i minus. Kafa može da uslovi rast krvnog pritiska i da dovede do srčanog udara, posebno ako je ne pijete svakodnevno. Jedna ili dvije šoljice kafe neće vam naškoditi, ali ne pretjerujte s količinama.
Gledanje sportskih događaja
Profesionalni sport može da bude okidač za srčani udar, a u opasnosti nekada mogu da budu i navijači. U Njemačkoj je, na primjer, tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu 2006. zabilježen povećan broj infarkta srca.
Alkohol
Jedno piće dnevno ponekad može da bude pomoćno sredstvo za očuvanje zdravlja. Ali, ne zaboravite – veće količine alkoholnih pića nose sa sobom određene zdravstvene rizike.
Moguće je da pretjerana konzumacija alkohola uslovi nastanak visokog pritiska, da podigne nivo loših masti u krvi i dovede do gomilanja kilograma. Svi ovi faktori mogu ugroziti zdravlje srca.
(Telegraf.rs)
Foto: Pexels/Pixabay