Maštom i kreativnošću udahnuo je život Mikiju Mausu, Dambu, Pepeljugi, Uspavanoj ljepotici, Petru Panu i mnogim crtanim likovima koji su djeci mamili osmijeh na lice. Čovjek koji je dokazao da se snovi mogu ostvariti Volt Dizni rođen je prije 120 godina.
Reditelj, scenarista i simbol američke kulture 20. vijeka govorio je da se svi snovi o kojima maštamo mogu ostvariti ukoliko budemo hrabri da ih pratimo. Najljepše bajke prenio je na filmsko platno, a o Diznilendu, zabavnom parku, mašta većina djece.
Rodio se u Čikagu, a talenat i želju za crtanjem pokazao je u ranom periodu života. Kao sedmogodišnji dječak svoje crteže je prodavao komšijama. Dok je pohađao srednju školu u Čikagu, noću je išao na Akademiju lijepih umjetnosti. Tada je počeo da crta stripove za školske novine na kojima su preovladavali rodoljubivi motivi. Kada je imao 24 godine stvorio je svoj prvi originalan crtani lik, zeca Osvalda, ali na njega nije imao autorska prava pa ga je preuzeo Juniverzal studio.
Ipak, to ga nije obeshrabrilo pa je godinu dana nakon toga stvorio Mikija Mausa, junaka bez kojeg je djetinjstvo nezamislivo. Dizniju su u Metro-Goldvin-Mejeru govorili da nikada neće uspjeti da proda ovaj lik, ali on se nije osvrtao i vjerovao je samo u sebe i svoju maštu. Dizni je popularnog miša prvo nazvao Mortimer, po svom kućnom ljubimcu, ali ga je supruga nagovorila da mu ipak da ime Miki, jer je smatrala da je Mortimer previše teatralno.
Kada se Miki Maus prvi put pojavio na malim ekranima, davne 1928. godine, Dizni mu je pozajmljivao glas, a kasnije su to bili Džimi Mekdonald i Vejn Olvajn.
Kao antipod Mikiju Mausu stvorio je Paju Patka, a istakao je da je ovog temperamentnog patka zamislio kao protivtezu uvijek savršenom mišu. Paja je zato prgav, svadljiv, vječno nezadovoljan, pesimističan, trapav, baksuzan, ali i na svoj način šarmantan. Ovaj patak je 1937. godine prvi put postao glavni junak, a zajedno sa rođacima Rajom, Gajom i Vlajom, pa i devojkom Patom, postao je omiljen. Bio je i junak osmominutnog crtanog filma Firerovo lice iz 1942. godine, u kojem sanja da se budi u totalitarnom režimu. Za ovo djelo lik Paje Patka je dobio prvog, a Volt Dizni svog devetog “Oskara”. U Srbiji i na Balkanu prvi put se pojavio u Politici 13. marta 1938. godine.
Važno je napomenuti da je priča Volta Diznija počela u garaži, sa kamerom koju je kupio od pozajmljenih para. Onda su počele da stižu ponude pa je nastao veći studio. Nekoliko puta je bio na ivici propasti, ali bi poslije svake krize postajao moćniji. Studio koji nosi njegovo ime i dalje je jedna od najuspješnijih kompanija u SAD i na svijetu, prenosi Glas Srpske.
/SRPSKA INFO/
/FOTO: JEROME FAVRE/EPA/