Vjernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
To je vidjelo mnogo ljudi, pa se vijest o čudu Hristovom proširila na sve strane. Lazar je potom živio još trideset godina kao episkop na Kipru, gdje je i sahranjen.
Njegove mošti počivaju danas u Carigradu, gde su prenijete 890. godine sa Kipra, odnosno iz Kitona kod Larnake, gdje je stajala nadgrobna ploča sa natpisom “Hristov prijatelj”.
Na Lazarevu subotu beru se mlade vrbove grane koje se osvještavaju u crkvi i dijele narodu. Zato se današnji praznik zove i Vrbica. Vrbicu obično u crkvu nose djeca u subotu po podne da bi je ostavili u crkvi da se na Cvijeti, na jutrenju, okadi i očita molitva, a grančice se poslije dijele narodu.
U Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Vrbica je dječji praznik, jer je Hristos, prema Jevanđelju, ulazeći u Jerusalim rekao: “Pustite djecu meni, jer takvih je Carstvo nebesko”.
S obzirom na to da je ovaj praznik u vrijeme uskršnjeg posta, crkveno pravilo je da nije dobro na taj dan igrati i pjevati. Naravno, slavska trpeza je uvijek posna. Današnji praznik najavljuje sutrašnji – Cvijeti, kada je Isus Hristos svečano ušao u Jerusalim.
