U Republici Srpskoj postoji manjak studenata na nekim studijskim programima javnih univerziteta, pa je potrebno sačekati drugi i treći upisni rok da bi se sagledale sve činjenice u vezi sa brojem upisanih studenata u narednu akademsku godinu, rekao je ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske Srđan Rajčević.
On je naveo da je i u protekle tri godine na fakultetima Univerziteta u Banjaluci tokom prvog upisnog roka bio primjetan manjak studenata, ali je nakon drugog i trećeg upisnog roka broj upisanih studenata zadovoljavao zakonski minimum za održavanje nastave.
“Tokom protekle tri godine donijeli smo nove zakonske propise u oblasti visokog obrazovanja s ciljem poboljšanja situacije. Poboljšati stanje možemo na jedan način, a to je da poboljšamo kvalitet visokog obrazovanja sa aspekta nastavnog procesa i onoga što studenti izučavaju u našim visokoškolskim ustanovama”, rekao je Rajčević novinarima u Banjaluci.
On je dodao da Republika Srpska godinama ima manjak studenata na određenim studijskim programima, dodajući da je takav trend prisutan i u zemljama regiona.
“Mislim da je to posljedica negativnih demografskih kretanja kojima je region zapadnog Balkana izložen duži niz godina”, rekao je Rajčević.
On je naveo da je Ministarstvo u procesu pripreme prijedloga koje će uputiti Savjetu za visoko obrazovanje, a koji se tiču reformulacije pojedinih studijskih programa na kojima je prisutan manjak interesovanja na upisnim rokovima.
“Nisam sklon da ulazim u neke avanture tipa gašenja pojedinih studijskih programa koji su ključni za Republiku Srpsku, a koji su naconalnog ili identitetskog tipa. To se sigurno za mog mandata neće desiti. Ono što možemo da uradimo jeste da uđemo u inoviranje tih studijskih programa. Da ih učinimo atraktivnijim za studente”, istakao je Rajčević.
Govoreći o aktivnostima koje je Ministarstvo preduzelo u protekle četiri godine na unapređenju visokog obrazovanja u Srpskoj, Rajčević je naveo da je izmjenom Zakona o visokom obrazovanju postignuto da prvi put članovi Savjeta za visoko obrazovanje postanu i predstavnici privrede.
“Nismo imali relevantne inpute od privrede šta bi se trebalo inovirati u određenim studijskim programima kako bi bili prilagođni tržištu rada. Sada to imamo”, naveo je Rajčević.
On je dodao da je donošenjem Zakona o visokom obrazovanju privreda našla svoje mjesto u sistemu visokog obrazovanja.
izvor / nezavisne novine/
