Dan poslije Male Gospojine, pravoslavna crkva posvetila je Joakimu i Ani iz Nazareta, roditeljima Presvete Bogorodice. Iako praznik nije obilježen crvenim slovom, u narodu su ovi svetitelji veoma poštovani.
Pravedni Joakim bio je iz plemena Judina, potomak cara Davida, Ana iz plemena Levijeva. Živjeli su 50 godina u braku, ali bez djece, pa su, po tadašnjem shvatanju i vjerovanju, smatrani velikim grešnicima.
Ipak, nisu gubili nadu i vjeru, već su se danonoćno molili za Božije čudo i dar. Gospod im ispuni želju pa su dobili kćer, sv. Djevu Mariju, najuzvišeniju od svih rodova ljudskih.
Kada je Marija rodila Hrista, Joakim i Ana postali su bogooci, tj. bogopraroditelji.
Joakim se upokojio po predanju u 80. godini života, a Ana se preselila u Jerusalim, gdje je proživjela još dvije godine i upokojila se u 79. godini.
Neke srpske familije slave ga kao krsnu slavu, a druge kao zavjetni dan.
Po običaju, danas bi trebalo darivati nekoga ko ima manje od nas, skromno i bez gordosti, smatrajući onoga kome se daje milostinja boljim od sebe.
/espreso.co.rs/
