Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je u Narodnoj skupštini Republike Srpske da su povećanje zaposlenosti, unapređenje poslovnog okruženja i povećanje efikasnosti javnog sektora identifikovani kao glavni izazovi jačanja konkurentnosti i dugoročnog i inkluzivnog rasta.
Višković je istakao da su navedeni izazovi poslužili kao osnov kod formulisanja prijedloga ključnih reformskih mjera u Prijedlogu programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023–2025. godine, koji je pred poslanicima po hitnom postupku.
Višković je naveo da su stabilizacija epidemiološke situacije u 2021. godini, te oporavak tokova robe i usluga, kao i potrošnje na globalnom nivou i u okruženju, uticali na oporavak izvozne tražnje.
– Osim toga, na tržištu rada Republike Srpske zabilježen je rast zaposlenih lica i plata, što je omogućilo rast domaće tražnje. Ostvaren je rast industrijske proizvodnje. Sve to rezultiralo je rastom ekonomske aktivnosti Republike Srpske – rekao je Višković.
Višković je rekao da je, prema procjeni Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske stopa rasta BDP-a Republike Srpske u 2021. godini iznosio 6,9 odsto.
Istakao je da je, prema podacima Zavoda, realni BDP Republike Srpske u prva dva kvartala 2022. godine imao pozitivnu stopu rasta i u prosjeku za pola godine iznosi 4,5 odsto.
Višković je naveo da je u okviru odgovora Vlade Republike Srpske na krizu prouzrokovanu pandemijom virusa korona, pružena pomoć svim pogođenim sektorima kako bi se ublažile negativne ekonomske posljedice.
Višković je rekao da je u 2020. i 2021. godini Vlada Republike Srpske preduzela niz mjera s ciljem pomoći zdravstvenom sektoru i privrednim subjektima i preduzetnicima, da što uspješnije prevaziđu posljedice izazvane globalnom pandemijom kroz očuvanje radnih mjesta, isplatu plata, odnosno održanja likvidnosti onih čija je privredna aktivnost bila smanjena.
Višković je rekao da je zbog nastavka krize u Ukrajini i inflatornih pritisaka Vlada Srpske više puta povećavala plate javnom sektoru te isplaćivala jednokratne pomoći određenim kategorijama građana.
Presmijer Srpske je istakao da su Prijedlogom programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023–2025. godine predviđene mjere koje obuhvataju smanjenje sive zone u prikazivanju prometa pomoću implementacije novog sistema fiskalnih kasa, optimizaciju poreskog i neporeskog opterećenja, te jačanje podrške preduzetništvu Republike Srpske.
Predviđeno je i unapređenje bezbjednog ambijenta za poslovanje i optimizacija administrativnih procedura na republičkom nivou.
– Predložena su nova rješenja s ciljem potpune implementacije novog sistema fiskalizacije u Republici Srpskoj, a koji će suziti i eliminisati prostor za sprovođenje aktivnosti u sivoj zoni koje se odnose na prikazivanje prometa – rekao je Višković.
On je rekao da je dokumentom predviđeno i utvrđivanje fiskalnih rizika i finansijski nadzor nad poslovanjem javnih preduzeća.
Višković je rekao da su u oblasti poljoprivrede, industrije i usluga predviđene mjere unapređenja konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i podrška prerađivačkoj industriji.
– U budžetu za 2023. godinu za poljoprivredu se izdvaja 180 miliona KM – rekao je Višković.
Višković je rekao da je nova mjera i podrška za nezaposlene roditelje četvoro i više djece u iznosu od 750 KM.
U Prijedlogu programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023–2025. godine navodi se da će smanjenje učešća izdataka za tekuću potrošnju javnoj upravi biti realizovano kroz uspostavljanje registra zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava, te kroz izmjenu organizacije javne uprave i povećanje efikasnosti njenog rada.
U oblasti zelene tranzicije predviđen je prelazak industrije ka zelenoj i kružnoj ekonomiji i uspostavljanje ekonomskih instrumenata za unapređenje sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada i zelena tranzicija elektroenergetskog sektora u Republici Srpskoj.
Prijedlogom programa ekonomskih reformi predviđeno je i povećanje efikasnosti tržišta rada kroz učinkovite politike zapošljavanja i jačanja uloge posredovanja.
U oblasti socijalne zaštite i inkluzije predviđeno je unapređenje sistema socijalne i dječije zaštite.
Predviđen je i nastavak reforme zdravstvenog sistema.
U dokumentu je navedeno da je strateško opredjeljenje Vlade Srpske da se u narednom periodu obezbijedi izmirenje dospjelih neizmirenih obaveza javnih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja iz prethodnog perioda, te završi proces uvođenja javnih zdravstvenih ustanova u trezorski sistem poslovanja.
Predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković predložio je da poslanici podrže Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023–2025. godine, ističući da on u potpunosti prati prijedlog budžeta Republike Srpske za 2023. godinu.
Višković je rekao u Narodnoj skupštini da će se prosječna plata u narednom periodu nakon oporezivanja kretati u rasponu od 1.208 KM u 2023. do 1.312 KM u 2025. godini.
On je podsjetio da se uprkos negativnim efektima pandemije, pozitivan trend rasta plata u Republici Srpskoj nastavio i u 2021. godini.
– Povećanje prosječnih plata nakon oporezivanja uslijedilo je kao rezultat izmjene seta zakona o platama u javnom sektoru, povećanja najniže plate, te odluke o utvrđivanju cijene rada, kao i drugih zakonskih i podzakonskih akata koji regulišu ovu oblast, a koji su doneseni kao još jedna u nizu mjera Vlade, kao i rast plata u privatnom sektoru – rekao je Višković.
