Dr Nataša Krtolina-Banjac, specijalista medicinske mikrobiologije sa parazitologijom i rukovodilac Službe mikrobiologije sa parazitologijom Bolnice „Srbija“, kaže da je mikrobiologija grana medicine koja se bavi otkrivanjem i dokazivanjem uzročnika zaraznih bolesti.
Ova medicinska dijagnostika može biti direktna-kada otkrivamo uzročnika bolesti ili kliconoštva i indirektna-kada otkrivamo antitijela koja se stvaraju u kontaktu sa uzročnikom bolesti ili antigenom.
Mikrobiologija obuhvata metode iz oblasti bakteriologije, virusologije, parazitologije, mikologije, imunologije, molekularne medicine i bolničke higijene.
„Spektar analiza koje radimo je širok i kontinuirano ga usklađujemo sa potrebama kliničara, kao i sa promjenama epidemiološke situacije u BIH i svijetu. Naša laboratorija uradi više od 30.000 usluga godišnje, kako bolničkim tako i ambulantnim pacijentima“, naglasila je dr Krtolina-Banjac.
Ona je istakla da je kvalitet rada u laboratoriji podvrgnut unutrašnjoj i vanjskoj kontroli. Naša laboratorija od 2015. godine učestvuje u eksternoj kontroli koju organizuje UK NEQAS sa WHO i ESCMID. Redovno se obavlja nadzor nad zaštitom na radu i kontinuirano unapređuje biosigurnost zaposlenih. Poštovanje pravila dobre laboratorijske prakse i biosigurnosni kabineti su ključni za sprečavanje zaražavanja laboranata u toku rada.
Pojasnila je da je pravilno uzimanje uzoraka za mikrobiološke analize od presudnog značaja za pouzdanost dobijenog rezultata. Mnogim pacijentima porodični ljekar već prilikom izdavanja uputnice za mikrobiološke pretrage objasni kako da se pripreme za uzimanje uzoraka i kako pravilno uzeti uzorak ako ga uzimaju sami u kućnim uslovima. Tehničarke u našoj službi ukoliko je potrebno će im sve dodatno objasniti lično kada dođu ili pozivom na telefon laboratorije.
„Mikrobiologija je neophodna veza između infekcije, bakterije i izbora antibiotske terapije. Kada se izabere pravi antibiotik i uključi u terapiju na vrijeme i to dovoljno dugo, za pacijenta koji ima bakterijsku infekciju, klinički uspjeh liječenja je zagarantovan“, navela je dr Krtolina-Banjac.
Takođe, moramo biti svjesni da taj isti antibiotik koji nas spašava od patogenih bakterija u isto vrijeme lišava naše tijelo i dobrih bakterija koje su nam neophodne za razne metaboličke procese, i da za posljedicu može imati rast otpornih mikroorganizama kao što su Clostridioides difficile, Candida albicans i dr. Zbog toga je neophodno da se za vrijeme antibiotske terapije uzimaju i prebiotici i probiotici da bi koliko možemo zaštitili našu normalnu mikrobiotu.
„Mikrobiologija je jedan jako važan alat programa za upravljanje antibioticima ( Antibiotic stewardship) koji se mora uzeti u razmatranje u svakom medicinskom okruženju, da bi sačuvali efikasnost antibiotika koje imamo za budućnost, dok nije prekasno. Izolovane bakterije iz uzoraka pacijenata su odraz aktuelne antibiotske rezistencije u našoj regiji i pokazuju posljedice godina propisivanja antibiotika“, naglasila je dr Krtolina-Banjac.
Ona dodaje da na osnovu izolovanih bakterija i njihove osjetljivosti svaka bolnica bi trebala napraviti svoju statistiku bakterijske incidence i rezistencije. Tako bi svaki doktor u bolnici mogao donijeti bolju odluku o empirijskom izboru antibiotika. Kad su ovi podaci nepoznati, ljekari ordiniraju antibiotike prema vodičima ,a izolovani uzročnik infektivne bolesti može biti rezistentan što ima za posljedicu odlaganje oporavka tog pacijenta i veće bolničke troškove liječenja. Naša laboratorija aktivno vodi ovu statistiku i objavljuje je na regionalnim kongresima. Takođe, naša laboratorija aktivno učestvuje u nadzoru nad antimikrobnom rezistencijom i praćenju intrahospitalnih infekcija.
Ne smijemo zaboraviti da je glavni izvor patogenih mikroorganizama upravo ljudsko tijelo, i da samo pod određenim okolnostima može izazavati bolest. Kada nam je poznat uzročnik, možemo se boriti protiv njega i možemo izbjeći širenje infekcije na druge ljude. Takođe, mikrobiologija je i važna podrška epidemiologiji i higijeni.
“Neophodno je podići svijest i ljekara i pacijenata o rastu antibiotske rezistencije i koliko je ograničen izbor antibiotika kada izolujemo rezistentnu bakteriju i kako ti rezervni antibiotici koji se tada moraju koristiti mogu biti i toksični za pacijenta. I ono najosnovnije, antibiotici liječe samo bakterijske infekcije, pa se za to ne bi trebali propisivati kod virusnih infekcija izuzev u slučaju kada već imamo sumnju na bakterijsku superinfekciju,“ zaključuje dr Krtolina-Banjac.
U Službi mikrobiologije zaposlen je jedan ljekar specijalista, jedan glavni tehničar koji je inženjer medicinske laboratorijske dijagnostike i pet tehničara.
Osigurani pacijenti sve potrebne analize u Službi mikrobiologije mogu uraditi uz uputnicu, a neosigurani plaćaju punu cijenu usluge.
/JZU Bolnica Srbija/
