Svetu liturgiju u Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg služi lokalno sveštenstvo, nakon čega je služen pomen i položeni vijenci na spomen-obilježje stradalima.
Obilježavanju, koje je organizovala Pravoslavna crkvena opština konjička, prisustvovali su članovi porodica poginulih, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, predstavnici boračkih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, te predstavnici Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina.
Preživjeli Srbi iz Bradine svake godine dođu u ovo mjesto i prisjećaju se da su se tih strašnih dana saplitali o leševe najmilijih, kao i da je komanda hrvatske i bošnjačke paravojske platila Rome koji su noge ubijenih vezali konopcima, a onda ih konjima vukli do bagerom iskopane jame ispred pravoslavne crkve u centru sela.
Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova porodice Kuljanin, a stradali su i Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci.
Preostali su odvedeni u logore ili protjerani, njihova imovina opljačkana, a kuće i Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni i srušeni. Pored crkve, na mjestu gdje je sada spomen-obilježje, bila je masovna grobnica.
U Bradini, koja je prije posljednjeg rata bila naseljena većinski srpskim stanovništvom, 25. maja 1992. godine, najbrutalnije je ubijeno 48 srpskih civila, a u logorima su ubijena još 22 mještanina Bradine.
Međunarodne i domaće pravosudne institucije ni 31 godinu nakon zločina nad Srbima u Bradini nisu prepoznale njegove razmjere, rekao je načelnik Odjeljenja za memoralizaciju, kulturu sjećanja i pamćenja Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Miroslav Ljubojević.
Ljubojević je rekao da porodice žrtava i malobrojni Srbi koji su preživjeli strašni zločin u Bradini, ne vjeruju da će pravda ikada biti zadovoljena.
– Poslije toliko godina, ne znam da li možemo pričati o ikakvom zadovoljenju pravde – rekao je Ljubojević.
On je naveo da je Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica prošle godine realizovao projekat “Atlas zločina” u kojem su zapisane sve istorijske činjenice o srpskom stradanju na području Konjica.
– Evidentirane su sve činjenice, dokazi, srpske žrtve i razmjere tog zločina – rekao je Ljubojević i dodao da će na taj način zločin u Bradini i okolnim selima ostati zapisan u istoriji.
RTRS