Ovo godišnje doba službeno počinje u srijedu, 21. juna, oko tri sedmice nakon početka meteorološkog ljeta, koje počinje 1. juna.

Tajler Rojs i Alan Repert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji proučavaju vremenske prilike širom kontinenta više od tri decenije, pažljivo su proučili protekle godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi procijenili prilike za nadolazeće ljeto.

Meteorolozi AccuWeathera kažu da će ljetno vrijeme brzo početi širom srednje i sjeverne Evrope, dok bi jugoistočna područja, u koja spada i naša zemlja, mogla doživjeti sporiji prelaz na ljetne vremenske prilike.

Iako nadolazeće ljeto možda neće biti toliko užareno kao prijašnja, AccuWeatherovi meteorolozi kažu da bi se moglo pokazati jednako opasnim zbog šumskih požara, suše i opasnog vremena.

U novo ljeto Evropa ulazi nakon niza ljeta koja su obilježile brutalne, rekordne vrućine.

Goruće je pitanje hoće li ljeto 2023. ostati zapamćeno kao još jedna sezona ekstrema. Generalno, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe širomm kontinenta u poređenju sa posljednjim godinama, navodi meteorolog Tajler Rojs.

“Postaće vruće, naročito od Pirenejskog poluostrva do južne Francuske i sjeverne Italije, ali ekstremna rekordna vrućina od prošlog ljeta vjerovatno se neće ponoviti”, rekao je Rojs.

Temperature će se vjerovatno kretati blizu istorijskog prosjeka tokom ljetnih mjeseci širom Mađarske, Rumunjske i Srbije, navode stručnjaci.

Ljetna prognoza AccuWeathera za Evropu ističe zonu od sjeverne Francuske do Njemačke, Poljske i balkanskih država kao najvjerovatniji koridor koji će se suočiti s češćim napadima oborina, a možda čak i teškim vremenskim uslovima u poređenju sa ostatkom kontinenta.

Padavina bi trebalo biti blizu istorijskog prosjeka za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve širom Balkana, prema Rojsu.

Iako će padavine pomoći u suzbijanju suše, mogle bi imati i štetne posljedice, jer da se očekuju oluje.

Meteolozi upozoravaju i kako bi sve moglo rezultati i poplavama. Značajne poplave predviđaju za cijelu Hrvatsku osim istoka i sjeveroistoka zemlje, kao i za gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, jug Srbije, zapadni dio samoproglašenog Kosova, Crnu Goru, Albaniju te sami zapad Sjeverne Makedonije.

“Zona od sjeverne Francuske do Balkana je u najvećem riziku od vremenskih nepogoda u smislu grmljavinskih oluja koje mogu izazvati štetne vjetrove i grad”, rekao je Rojs.

(Index.hr)