BANJALUKA – Do kraja ove godine, a možda i ranije, Srpska će konačno dobiti zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, potvrdili su za “Nezavisne novine” iz Saveza sindikata RS.
Dokument je upućen Vladi RS, koja treba da utvrdi nacrt, nakon čega će uslijediti javne rasprave pa izrada prijedloga i potom usvajanje tog zakona.
U ovom dokumentu navedeno je da je uznemiravanje na radu svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu koje može nanijeti štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode.
“Uznemiravanje na radu može biti jednokratno ili kontinuirano, aktivno ili pasivno postupanje između radnika ili između radnika i pretpostavljenih, radnika nad pretpostavljenim ili od strane trećih lica s kojima radnik dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova. Uznemiravanjem na radu smatra se i podsticanje, izdavanje naloga ili navođenje drugih na uznemiravanje”, piše u ovom dokumentu.
STRAH I BOL: Kako se dodaje, uznemiravanje na radu koje može nanijeti štetu fizičke prirode predstavlja svaki fizički napad na radnika, nezavisno od toga da li je nastupila povreda, a koji je prouzrokovao strah, bol, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za radnika.
Uznemiravanje na radu koje može nanijeti štetu psihičke prirode je, ističe se, svako ponašanje prema radniku kojim se ugrožava dostojanstvo, čast i ugled radnika, lični i profesionalni integritet, a koje može nanijeti štetu fizičkom ili mentalnom zdravlju ili kompromitovati radnika.
“Uznemiravanje na radu koje može nanijeti štetu seksualne prirode je svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje polne prirode kojim se ugrožava dostojanstvo radnika, a može uzrokovati zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za radnika”, ističe se u ovom zakonskom rješenju.
Radnik koji smatra da je izložen torturi ima pravo da podnese zahtjev za zaštitu kod poslodavca u roku od 30 dana od dana kada je posljednji put uznemiravan.
TUŽBA: Postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu ostvaruje se kod poslodavca, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, organa nadležnog za inspekcijski nadzor i nadležnog suda.
Radnik koji smatra da je pretrpio uznemiravanje može da podnese prijedlog za mirno rješavanje spora Agenciji ili da podigne tužbu ukoliko se postupak kod poslodavca obustavi bez zaključenog sporazuma.
Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, podsjeća da ima sedam-osam godina kako su inicirali donošenje zakona o mobingu, odnosno sprečavanju uznemiravanja na radu jer su, kako dodaje, imali brojne prigovore, odnosno pritužbe radnika da se nad njima vrši mobing.
Kako je istakao, taj zakon je bio usaglašen na radnim grupama, te je ušao i u skupštinsku proceduru, ali je 2013. povučen, pred samo usvajanje, jer nije prošao na određenim skupštinskim odborima.
OČEKIVANJA: To pitanje su potom sindikalci aktuelizovali, bilo je i kašnjenja zbog dešavanja u vezi sa virusom korona, ali bi ovaj zakon konačno trebao da ugleda svjetlo dana.
“Mi očekujemo da će u trećem kvartalu taj posao biti završen, a najkasnije do kraja godine. Uglavnom, do kraja godine sigurno će Republika Srpska imati to novo zakonsko rješenje. Biće to prvi put u našoj istoriji da imamo zakon o sprečavanju uznemiravanja na radnom mjestu”, rekao je Stanković za “Nezavisne novine”.
Poslovna zajednica na ovaj zakon nema primjedbe. Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, ističe da je tekst ovog zakona usaglašen.
“I Sindikat i mi smo prihvatili takav zakon. Smatramo da se u privatnom sektoru ništa neće promijeniti. Taj zakon je, po nama, više usmjeren na dešavanja u javnom sektoru. Ja nikad ne dozvoljavam nikome da maltretira radnika, zato što mi radnik treba”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.
RADNJAMA UZNEMIRAVANJA NA RADU SMATRAJU SE
fizičko nasilje ili prijetnja fizičkim nasiljem
verbalno napadanje, obraćanje uz viku, prijetnju ili vrijeđanje
neprimjereno javno komentarisanje ličnih svojstava i osobina radnika
upućivanje vulgarnih komentara
neopravdano isključivanje radnika iz radnih procesa i procesa donošenja odluka
neopravdano uskraćivanje neophodnih informacija, namjerno davanje pogrešnih informacija ili uputstava u vezi s radom ili radnim procesima
postavljanje neadekvatno kratkih rokova za izvršenje posla ili neosnovano preopterećavanje radnika radnim zadacima
dodjeljivanje neadekvatnih poslova u kontinuitetu koji nisu u skladu sa stručnom spremom i sposobnostima radnika, osim u slučajevima i na način utvrđen propisima koji uređuju radne odnose
neosnovano kažnjavanje ili uskraćivanje ostvarivanja prava po osnovu radu
druge radnje koje imaju za cilj ili predstavljaju ugrožavanje dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja i položaja radnika, koje izazivaju strah ili stvaraju neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršavaju uslove rada ili dovode do toga da se radnik izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu prekine radni odnos, odnosno otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor.
/Nezavisne/
