Na ulazima u Istočno Sarajevo postavljene su table na kojima se putnicima želi doborodošlica u Istočno Sarajevo, „grad 157.000 Srba koji su morali napustiti Sarajevo“.
Tim povodom oglasio se gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić na svojoj zvaničnoj Fejsbuk stranici. Njegovu objavu prenosimo u cjelosti:
“Nadležnost Gradske uprave je redovno održavanje i unaprijeđivanje stanja u oblasti horizontalne i vertikalne signalizacije u našem gradu.
Ova aktivnost je značajna iz više razloga. Najbitniji je svakako bezbjednost u saobraćaju, ali i značaj sa aspekta markiranja naseljenih mjesta,ulica i trgova, kao i promocija turizma kao važne privredne grane.
Grad Istočno Sarajevo je teritorijalno najveći grad u Republici Srpskoj, nije u potpunosti urbano povezan, i veoma često to ističemo kao prednost, jer ima mnogo prostora koji se može dodatno unaprijediti, urbano popuniti i izgraditi.
Danas na 6 ključnih ulaza u naš grad postavljamo saobraćajnu signalizaciju, odnosno nove table sa nazivom grada i teritorije grada, na srpskom i engleskom jeziku.
Kao što sam i obećao prije par mjeseci, na ovim tablama smo istakli i jedinstvenost koju karakteriše naš grad.
Ovo je grad koji je stvoren od strane velikog dijela 157.000 SRBA KOJI SU MORALI NAPUSTITI SARAJEVO.
Naime, prema popisu stanovništva iz 1991.godine, u predratnom Sarajevu je živjelo najmanje 157.000 Srba. Kažem “najmanje”, jer ih se tačno toliko izjasnilo kao Srbi. Neki Srbi su se tada drugačije izjašnjavali. Radi se o nepobitnoj istorijskoj činjenici.
U prvom egzodusu Srba iz Sarajeva, onom koji se desio u aprilu 1992.godine, sa početkom tragičnih ratnih dešavanja, kada su Srbi iz straha za svoju, i bezbjednost svojih porodica, napustili dijelove Sarajeva u kojima su bili manjina, i drugom, najvećem ikad viđenom, kada je u zimu 1996.godine, 120.000 Srba, napustilo dijelove Sarajeva, koje su u odbrambeno-otadžbinskom ratu odbranili, područje Sarajeva su morali napustiti Srbi u 99 % broju.
Veliki broj Srba Sarajeva u tom momentu je otišao u Bijeljinu, Banjaluku, Trebinje, Zvornik, Brčko, Bratunac, Beograd, Niš, Novi Sad, mnoge evropske zemlje, Ameriku, Kanadu. Ne postoji mjesto na svijetu gdje Srba Sarajeva nema.
Onaj broj koji je ostao ovdje, oko 50.000 njih, zajedno sa ljudima koji su živjeli na nekim od današnjih područja Istočnog Sarajeva, stvorio je današnje Istočno, a prvobitno Srpsko Sarajevo.
Upravo zbog ove činjenice, postavljene su table sa ovim natpisom na ulazu u naš grad. Ovo je istorijska činjenica, niko nam je ne može uzeti, i nije napisana da ikoga vrijeđa. Prema tome, krajnje je vrijeme, i ovo kažem zbog svih nas, kako zbog onih koji žive u Istočnom Sarajevu, tako i zbog naših komšija iz Sarajeva, da prihvatimo različitosti.
Različitosti življenja, različitosti mišljenja, različitosti političkog djelovanja, različitosti sagledavanja stvari iz zajedničke prošlosti. Različitosti uz poštovanje i uvažavanje. Sigurno je da postoje table, natpisi, ponašanje, izjave, na kraju krajeva, fizički objekti, koje mi kao čovjeku, prije svega, smetaju negdje izvan Istočnog Sarajeva. Ali izuzetno poštujem odluke drugih da žive i rade na način koji nije u skladu sa mojim. Prema tome, nadam se da ćemo vrlo brzo (ako nismo do sada), naučiti živjeti različitost uz poštovanje i prihvatanje drugačijeg. To i jeste vrhunac svakog modernog i demokratskog društva, zar ne?!
Upravo zbog svega, želim da kažem da je ISTOČNO SARAJEVO DANAS GRAD KOJI PRIPADA I PREDSTAVLJA GRAD SVIH 157.000 SRBA KOJI SU MORALI NAPUSTITI SARAJEVO.
Naravno, odavno smo i grad jednako otvoren za sve one koji u njega dolaze i opredjeljuju se u njemu da žive, i iz ostalih dijelova Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i regije.
U sklopu redovnih aktivnosti, postavljen je i video nadzor koji “pokriva” postavljene table, kako bi se preduzimale neophodne pravne radnje u slučaju njihovog uništenja ili oštećenja.
Istočno Sarajevo raste, razvija se i ostaje srce Republike Srpske”, napisao je Ćosić.
/CN/
