“Nijedna zemlja, pogotovo velike sile, takve stvari ne pokreću, pogotovo ako ne misle ozbiljno”, rekao je “Srni” Branković, dodajući da su Rusi sve tačno rekli u toj inicijativi u vezi sa Ustavnim sudom BiH.

Komentarišući izjavu portparola stalne misije Rusije pri UN Fjodora Stržižovskog da je Rusija je u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH, Branković je rekao to znači da je na konsultacijama, koje su praktično svakodnevne, Rusija pokrenula to pitanje.

“I sada zavisi od toga na koji način će se to staviti na dnevni red i da li će se staviti”, dodao je Branković.

Ukoliko su pokrenuli kroz Savjet bezbjednosti, Branković pretpostavlja da bi oni vrlo rado htjeli da tu tačku dnevnog reda stave na sjednicu Savjeta bezbjednosti UN i da se o tome raspravlja.

On je pojasnio da, da bi nešto došlo na dnevni red Savjeta bezbjednosti, potrebno je da postoji prijedlog, ali na Savjetu se glasa o takozvanom dnevnom redu.

“Kada je riječ o glasanju oko dnevnog reda, to se u UN zove proceduralno pitanje. A, kod proceduralnog pitanja da bi se nešto usvojilo kao dnevni red potrebno je devet pozitivnih glasova (od 15 članica). Najvažnije je što tu pravo veta ne postoji i ono se ne primjenjuje”, rekao je Branković.

Branković je podsjetio da se pravo veta primjenjuje po proceduri i Povelji samo na pitanja suštine, to znači rezolucije i slično.

“Ako Rusi to pokrenu u okviru prethodnih konsultacija sa članovima (Savjeta bezbjednosti) i procJene da imaju devet pozitivnih glasova, oni će zvanično zatažiti od predsJednika (Savjeta bezbjednosti) da odmah sazove Savjet, što je on dužan da uradi, jer ne može odgađa bez obzira na to što Britanac trenutno predsjedava Savjetom bezbjednosti”, naveo je Branković.

On je ukazao da se to onda stavi na dnevni red i ukoliko za to ima devet pozitivnih glasova – debata počinje.

“Da li će se i šta će se usvojiti, da li će to biti neka rezolucija, predsedničko saopštenje, da li će biti saopštenje Savjeta bezbjednosti – to je stvar daljeg razvoja u toku debate”, istakao je Branković.

Prema njegovim riječima, ukoliko Rusi procijene da imaju glasove, oni će zvanično zatražiti sjednicu i predložiti taj dnevni red.

“Ako imaju devet glasova, nema problema, to prolazi, jer u proceduri ne postoji pravo veta”, rekao je Branković.

On je pojasnio da, prema proceduri, sjednicu Savjeta bezbjednosti UN može da predloži i ona mora da se sazove kada traži neko od 15 članova Savjeta bezbjednosti.

“Tada predsjednik mora to da uradi, kao i u slučaju da to traži generalni sekretar UN”, naglasio je Branković.

Članica UN može da zatraži sjednicu preko nekoga ko je član Savjeta bezbjednosti, a postoji samo jedna situacija kada može svaka članica da zatraži sjednicu Savjeta i ona mora da se odmah sazove, a to je ako je na tu zemlju koja traži izvršena oružana agresija.

Savjet bezbjednosti praktično na dnevnoj bazi, ako je stvar ozbiljna, ima jako mnogo konsultacija, ali ne u glavnoj sali, o tome šta će biti na dnevnom redu i šta će biti sa prijedlozima rezolucija.