VAŠINGTON, BANJALUKA – Iako je dio analitičara i političkih stranka iz Sarajeva očekivao da će dolaskom administracije Džoa Bajdena doći do vraćanja otvorene antisrpske politike iz drugog mandata Bila Klintona, bivšeg američkog predsjednika, to se nije desilo, a balansirana politika prema svima na zapadnom Balkanu ponovo je saslušanjem u Senatu SAD pokazana u srijedu naveče.
Naime, Džejms O’Brajan, američki ambasador za sankcije i osoba koja je napisala Dejtonski sporazum za mir u BiH, na saslušanju u Senatu SAD za poziciju pomoćnika državnog sekretara SAD, i Natali Rajes, koja je Bajdenova lična kandidatkinja za poziciju ambasadorke SAD u Hrvatskoj, istakli su da im je cilj integracija svih zemalja regiona u EU i tokom saslušanja ničim nisu pokazali niti da će favorizovati niti oštetiti bilo koga.
Saslušanje je ponovo pokazalo da se SAD na zapadnom Balkanu najviše oslanjaju na Hrvatsku jer se pokazala pouzdanim partnerom SAD, a, kako što smo pisali, prije nekoliko mjeseci sličnu poziciju je uživala i Srbija, koja je, međutim, zbog zahlađenja odnosa s Vašingtonom u određenoj mjeri izgubila ojačanu poziciju koju joj je nudio Vašington, što je dovelo i do smanjenja podrške Vašingtona inicijativi Otvoreni Balkan.
I ovo saslušanje je pokazalo da SAD Hrvatsku vide kao glavnog bezbjednosnog, ali i energetskog partnera u regionu, jer je Rajesova ocijenila da će Hrvatska uskoro, kao izvoznik energije, uz američku pomoć i ekonomsku saradnju doprinijeti diverzifikaciji energetskog snabdijevanja i smanjenju ruskog uticaja u regionu.
Za BiH tokom cijelog saslušanja najzanimljivija je bila izjava Natali Rajes da će biti posrednik između zvaničnog Zagreba i Hrvata u BiH na sprovođenju državnih reformi.
Iako to nije spomenula, može se zaključiti se to odnosi na izbornu reformu kako bi se postigla jednakopravnost svih naroda u BiH, što traže i Zagreb i Mostar.
“SAD ostaju posvećene suverentitetu i teritorijalnom integritetu BiH i, naravno, podrazumijeva se dejtonskom okviru jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Ako budem potvrđena, radiću s hrvatskim vlastima da se angažujem s Hrvatima u BiH da podržimo državne reforme. Ja ću biti posrednik između Vlade Hrvatske i Hrvata u BiH”, izjavila je ona.
Posebno je zanimljiva formulacija dva entiteta i tri konstitutivna naroda, koja treba da zadovolji srpsku i hrvatsku poziciju, ali i poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, što je nešto što bi trebalo da ide u korist Sarajeva.
Iako je O’Brajan indirektno stavio do znanja da će SAD uskratiti novčane tokove Republici Srpskoj, ostavio je i prostor za promjenu tog stava ako dođe do promjene politike u RS.
“Dodik kontroliše vlast u dijelu BiH i želi da kontroliše resurse i klijentelističku mrežu koja proističe iz tih resursa. Mi smo spremni da smanjimo njegovu moć da kontroliše novac i to ga dijelom motiviše da osporava državne procese. Mislim da mu mi zajedno s našim evropskim kolegama i visokim predstavnikom za implementaciju Dejtona jasno stavljamo do znanja da je to neprihvatljivo i da će biti jasnih posljedica te da treba da počne da popušta od ovakvih stavova”, rekao je O’Brajan.
Kao i na svim prethodnim saslušanjima, glavna tema je bila Rusija. S obzirom na to da je O’Brajan zadužen za američki program sankcija, nekoliko senatora ga je pitalo kako ocjenjuje mogućnost Rusije da nastavi rat protiv Ukrajine. On je ocijenio da će ruska ekonomija još dugo moći da izdrži zapadne sankcije i da vodi rat, ali da će uskoro morati praviti “teške izbore”.
“Rat su počeli sa 850 milijardi dolara u kešu, a sada imaju oko 250 milijardi, što će ih natjerati da pažljivo biraju kako troše novac u narednih nekoliko godina”, rekao je on i dodao da će do kraja decenije ruska ekonomija oslabiti za 20 odsto, te da će za njih rat u Ukrajini biti dugoročno neodrživ.
NEZAVISNE
