On je podsjetio da su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović više puta predlagali da pitanje Ustavnog suda i prestanka mandata stranih sudija budu dio paketa 14 prioriteta koje je pred BiH postavila Evropska komisija.

– Očigledno da u nečijim glavama postoji princip švedskog stola, da jedan dio onog što im eventualno treba uzmu, selektivno nešto zaboravljaju ili selektivno osporavaju. Meni se čini da nema dovoljno energije u dijelu federalnih struktura da se zakoni o Ustavnom sudu i prestanku mandata stranih sudija usvoje – istakao je Košarac.

Prema njegovim riječima, od dijela političkih predstavnika FBiH mogao se čuti prijedlog da mandat stranih sudija u Ustavnom sudu BiH prestane sedam dana prije nego BiH postane član EU. Konstatujući da je riječ o apsolutnoj nebulozi i da je pitanje da li će i kada doći do proširenja EU, Košarac je rekao da Srpska ne može biti toliko politički naivna.

On je ukazao na to da će odlaskom u penziju sudije Zlatka Kneževića u Ustavnom sudu BiH ostati samo strane sudije i sudije iz FBiH.

– Zašto bismo mi birali nove sudije Ustavnog suda BiH iz Republike Srpske ako će se nastaviti sa odlučivanjem sa strancima u njemu? Mi cijenimo da je to model koji koristi međunarodna zajednica da sa tri stranca i dvoje Bošnjaka koji su bili vrlo aktivni u SDA pokušavaju da otimaju ustavne kapacitete Republike Srpske – rekao je Košarac.

Navodeći da će za par godina, zbog odlaska sudija u penziju, Ustavni sud ostati bez domaćih sudija iz drugih naroda, Košarac je konstatovao da je sasvim logično otvoriti pitanje donošenja zakona o Ustavnom sudu i prestanku mandata stranim sudijama onako kako traži Republika Srpska – u paketu sa 14 prioriteta Evropske komisije.

Kada je u pitanju izjava šefa Delegacije EU Јohana Satlera da BiH treba da usvoji izmjene Izbornog zakona, te zakona o sprečavanju pranja novca, zakona o sudovima, te zakona o sprečavanju sukoba interesa kako bi bili otvoreni pretpristupni pregovori sa EU, Košarac je rekao da smiješno da on utvrđuje agendu.

– Smatram da je značajno zatvoriti OHR. Dobili smo status kandidata, zašto OHR nije zatvoren – upitao je Košarac, ističući da ni dosadašnjeg napretka BiH na putu ka EU ne bi moglo biti bez doprinosa predstavnika Republike Srpske u zajedničkim institucijama.

On je konstatovao da EU ima dvostruke standarde i da ispunjavanje zadataka koji se postavljaju pred BiH nisu bili garancija za otvaranje pretpristupnih pregovora.

– Republika Srpska i njene institucije spremni su da daju konstruktivan doprinos za usvajanje zakona i odluka koji su ispunjavanje prioriteta, ali postavljamo pitanje šta je sa zakonom o Ustavnom sudu? Imaju li odgovor za to, zašto to ostavljaju kao neki od manjih prioriteta? – upitao je Košarac.

Prema njegovim riječima, neophodno je da domaći politički predstavnici samostalno u dogovoru donose odluke, uz afirmaciju BiH kao zajednice dva enteita i tri konstitutivna naroda.

Košarac je dodao da Delegacija EU u BiH nastoji da vrši centralizaciju određenih politika na nivou BiH što nije u skladu sa Ustavom BiH, navodeći primjer energetike, koja je u nadležnosti Republike Srpske i FBiH.

– Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ima koordinišuću ulogu i nikada neće nametati određene mape, teme, strategije, zakone kao nadređeni organ entitetskim ministarstvima – istakao je Košarac.

On je naveo da BiH iz aspekta ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, kojom predsjedava u narednih godinu dana, kao i drugih akata ima preuzete obaveze, ali da je osnovna uloga očuvati energetski suverenitet Federacije i Republike Srpske na način da u skladu sa evorpskim standardima i preporukama Evropske delegacije donose svoje propise.

– Republika Srpska je to učinila, što je Evropska energetska zajednica ocijenila vrlo uspješnim, dok je FBiH u određenom zastoju, za koji očekujem da će biti prevaziđen – rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, ostavlja se uvijek potreba za centralnom ulogom nekog organa u BiH.

– I u prethodnom i u ovom mandatu jasnog sam stava da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ne može biti ministarstvo energetike niti može biti ministarstvo poljoprivrede BiH, zato što to nije ustavna nadležnost ovog ministarstva – istakao je Košarac.

Podsjećajući da je BiH nedavno preuzela jednogodišnje predsjedavanje Energetskom zajednicom, Košarac je naveo da je obaveza BiH da usvoji određene akte kao što je integrisani energetski plan, preostale preporuke iz Drugog i Trećeg energetskog paketa.

– Pitanje gasa je na nivou entiteta. Јasno smo rekli da bilo kakvi pokušaji da neki novi zakon o energiji i gasu ne može proći bez saglasnosti entiteta jer je to u njihovoj nadležnosti – poručio je Košarac.

SRNA