SARAJEVO, BANJALUKA – Evropski savjet, gotovo je sigurno, donijeće odluku o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, međutim još je upitno da li će uz tu odluku dobiti i datum za početak pregovora, na koji se može čekati mjesecima, pa i godinama.
Inače, sami pregovori o članstvu u EU podijeljeni su u nekoliko faza. Prva faza podrazumijeva usklađenost zakonodavstva zemlje kandidata s evropskim propisima. Zakonodavstvo EU podijeljeno je na više od 30 poglavlja i razvrstano po politikama. Prije početka pregovora Komisija za svako poglavlje dostavlja izvještaj o analitičkom pregledu koji je osnova za to da li će se otvoriti nova pregovaračka poglavlja ili, kako se vrlo često govori, klasteri. Ocijeni li se da je postignut napredak, institucije EU preporučuju “privremeno zatvaranje” poglavlja ili preporuka, a konačna odluka se donosi kada se u obzir uzme ukupan napredak u području vladavine prava.
Recimo, Hrvatska kao datum za početak pregovora dobila je mart 2005. godine, ali su oni odgođeni jer nije bilo potpune saradnje sa Haškim tribunalom i službeno su počeli 3. oktobra 2005. godine. Sa Evropskom unijom Hrvatska je pregovarala gotovo šest godina. Crna Gora pregovore s EU otvorila je 2012. godine i trenutno pregovara u 33 poglavlja, a privremeno su zatvoreni oni u tri poglavlja, i to “nauka i istraživanje”, “obrazovanje i kultura” i “vanjski odnosi”. Pregovori Crne Gore i danas traju. Kada je riječ o Srbiji, odluka da se otvore pregovori donesena je u junu 2013. godine, a prva poglavlja otvorena su tek u decembru 2015. Do danas Srbija je, slično kao i Crna Gora, privremeno zatvorila samo dva od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja.
“Mislim da je za BiH nebitno da li će dobiti početak pregovora sa datumom ili bez. Bitno je da sad dobije zeleno svjetlo kako bi napokon uz pomoć mišića Evropske unije izašla iz ćorsokaka u kojem dugo tapka. Bilo je drsko zahtijevati datum ako se zna da su evropski zvaničnici progledali kroz prste, stalno smanjivali kriterijume i evropska knjiga spala je na tri slova. Odluka o otvaranju pregovora je značajna jer slijede evropski izbori pa nova administracija i ko zna šta bi nas sačekali nakon toga”, rekla je za “Nezavisne novine” Tanja Topić, politička analitičarka.
Za odluku o otvaranju pregovora s EU Bosna i Hercegovina trebalo je da ispuni 14 prioriteta, međutim na kraju to nije uradila i, prema nezvaničnim informacijama, izvjesno je da će za dobijanje datuma za početak pregovora trebati ispuniti uslove koje nije uspjela dogovoriti.
Ipak, u Evropskoj komisiji, tačnije njihovom izvještaju, navedeno je da je BiH napravila veliki napredak i da je u posljednjih nekoliko mjeseci urađeno ono što nije u prethodnih deset godina, što je tačno s obzirom na to da je vlast na nivou BiH u posljednje vrijeme dogovorila i usvojila nekoliko zakona koji su u prošlom mandatu bili kamen spoticanja i o kojima nije postojao ni minimum saglasnosti.
“Svi su izgledi da će biti odobren početak pregovora EU i BiH, ali bez datuma to ne znači puno”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je i ranije govorio da odluka o otvaranju pregovora bez datuma u suštini ne donosi ništa.
Najavu da će BiH otvoriti pregovore s EU pozdravili su gotovo svi domaći i regionalni političari, a konačna riječ o tome biće donesena 21. marta.
Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, juče je Nenadu Nešiću, ministru bezbjednosti BiH, predao izvještaj Evropske komisije o napretku BiH.
Kako je saopšteno, na sastanku Zatlera i Nešića istaknuto je da je veoma značajna uloga Ministarstva bezbjednosti u ostvarenju napretka na evropskom putu i približavanja BiH zajedničkom evropskom bezbjednosnom okruženju.
NEZAVISNE
