BRISEL, BANJALUKA – Inicijativa koju je prije nekoliko dana iznio Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, da NATO preuzme veću ulogu u snabdijevanju Ukrajine oružjem i municijom, predstavlja iskorak u odnosu koji je Alijansa imala kada je u pitanju rat u Ukrajini.
Glavnu ulogu u naoružavanju Ukrajine sada igraju Sjedinjenje Države kroz Ramštajn grupu, koju čini pedesetak zemalja, među kojima je i BiH, a predstavlja forum na kojem ministri odbrane uključenih zemalja traže način da dio svojih proizvodnih kapaciteta i zaliha oružja i municije mogu poslati u Ukrajinu. Stoltenberg je nedavno pohvalio Crnu Goru što je pružila podršku Ukrajini kroz NATO-ov Paket izdašne pomoći (CAP), te pozvao i druge da slijede taj primjer.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, priznao je prije nekoliko dana da će Ukrajina izgubiti rat protiv Rusije ako zapadni saveznici ne pojačaju isporuke oružja i municije. Zelenski je prije dva mjeseca u Tirani prisustvovao samitu Ukrajina – zapadni Balkan, gdje je predložio da zemlje našeg regiona, koje uglavnom proizvode oružje i municiju sovjetskog tipa, sa Ukrajinom potpišu sporazume o saradnji u oblasti odbrambene industrije. NATO i zapadni saveznici pružaju podršku ovoj inicijativi, a dvije zemlje koje bi Ukrajini najviše mogle pomoći su Srbija, koja proizvodi značajno najviše oružja i municije, i BiH, koja je druga na listi zemalja i daleko ispred svih preostalih zemalja u regionu po pitanju kapaciteta namjenske industrije. Zvanično, saradnja između Srbije i Ukrajine, i BiH i Ukrajine ne postoji, prvenstveno zbog široko rasprostranjenog protivljenja srpskog naroda u obje države, uglavnom zbog toga što je opšte rasprostranjeno uvjerenje među Srbima da Zapad nije štitio teritorijalni integritet Srbije po pitanju Kosova na način kako štiti teritorijalni integritet Ukrajine.
Prvi sporazum s Ukrajinom blokiran je još 2015. godine zbog protivljenja tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva Mladena Ivanića. Napadom Izraela na Pojas Gaze, koji je uslijedio nakon terorističkog napada Hamasa, kada je ubijeno više od hiljadu izraelskih civila, muslimansko stanovništvo na Balkanu smatra da Zapad ne tretira na jednak način kršenje ljudskih prava Rusije u Ukrajini u odnosu na Izrael u Pojasu Gaze, što bi dodatno moglo usložniti formalizovanje sporazuma o saradnji s Ukrajinom.
Prema podacima SEESAC-a, organizacije Ujedinjenih nacija koja prati izvoz naoružanja, municije i vojne opreme sa zapadnog Balkana, daleko najveći izvoznik naoružanja i vojne opreme je Srbija, koja je 2021. izvezla ove robe u vrijednosti većoj od 1,3 milijarde evra.
Pretpostavlja se da je nakon početka ruske invazije u februaru 2022. ovaj iznos još povećan. Srbija ne izvozi oružje i municiju direktno u Ukrajinu, ali je i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, u junu prošle godine u intervjuu “Financial Timesu” izjavio da srpski zvaničnici znaju da veliki dio onog što Srbija proizvede putem posrednika završi u Ukrajini, navodeći da na te tokove Beograd ne može da utiče. Prema podacima SEESAC-a, BiH proizvodi oko trećinu ukupnih kapaciteta namjenske industrije regiona, što je stavlja na drugo mjesto iza Srbije, koja proizvodi više od 60 odsto ukupnih kapaciteta. Većina bh. kapaciteta nalazi se u FBiH, nakon što je većina kapaciteta u Republici Srpskoj rasformirana ili devastirana kroz privatizaciju, ali glavna odobrenja za izvoz naoružanja su, osim u Predsjedništvu, gdje srpski član ima pravo veta, u ministarstvima bezbjednosti i spoljne trgovine, koja drže srpski kadrovi. Iako ima podataka da se oružje iz BiH nalazi u Ukrajini, izvjesno je da većina toga, kao i u slučaju Srbije, tamo završi putem posrednika, bez direktnog uticaja ili kontrole bh. vlasti. Međunarodne i diplomatske institucije u BiH takođe igraju aktivnu ulogu da oružje i municija iz proizvodnih postrojenja, remontnih zavoda ili skladišta budu indirektnim putem transportovani u Ukrajinu.
BiH ima tijesnu saradnju s NATO-om ne samo kroz Pregled odbrane i partnerski proces, već i kroz Dejtonski sporazum, kojim je NATO definisan kao ključni bezbjednosni partner BiH. Ovo partnerstvo dodatno je utvrđeno donošenjem Zakona o odbrani BiH i reformom odbrane, kojim je uloga NATO-a i dalje ključna, uz EU, čija misija EUFOR “Althea” čini glavni bezbjednosni faktor u zemlji, ali uz sporazum sa NATO-om “Berlin plus”, kojim je operativna komandna struktura i dalje u rukama NATO-a.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
NEZAVISNE
