Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Veliki petak. Ovaj dan se smatra najtužnijim danom hrišćanstva, jer je tog dana Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti. Danas se strogo posti, a poželjno je da se ne jede i ne pije ništa.
Veliki petak je jedini dan u godini kada u svim pravoslavnim hramovima utihne liturgijsko pojanje i iznese se plaštanica. Plaštanica je platno na kome je prikazano Hristovo polaganje u grob, koju vjernici celivaju sve do Vaskrsa. Ona se postavlja na posebno ukrašen sto, grob Hristov, ispred oltara. Negdje je običaj da da se vjernici poslije celivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.
Svake godine na Veliki petak crkva oživljava u nama događaj Hristovog stradanja na krstu za ljudske grehove. Veličanstvena tišina Velikog petka najavljuje već izvojevanu pobjedu u kosmičkoj bici bogočovjeka protiv Satane i smrti. Satana je halapljivo progutao mamac koji će uništiti njegovu vlast – jagnje božije. Zlim ljudima ništa nije tako mrsko i odvratno kao dobar čovek. A ukoliko pred sobom imaju čovjeka bez ikakvog grijeha, onda postaju gori od zvjeri, jer životinja ubija i komada plijen samo da utoli glad, a čovek to radi iz najnižih pobuda, da bi uživao u tuđim mukama, navodi se, između ostalog na sajtu SPC.
Na brdu Golgota (Lobanja), bila su tri krsta. Hristov u sredini i dvojice razbojnika sa strane, i to je bio jedan od načina na koji su željeli da ga ponize. Čak i tada, posle svih mučenja i ponižavanja koja je doživio, Hristos nije kleo, on je molio oca svog nebeskog da oprosti tim ljudima jer ne znaju šta čine.
Kad je konačno, oko tri sata popodne, duh svoj predao ocu, sva priroda, Božja tvorevina, se pobunila protiv nepravde i zločina: pomračilo se sunce, otvarali su se grobovi, zatresla se zemlja, zavjesa u Hramu se rascijepila odozgo do dole, i kamenje se raspadalo u prah uz užasan prasak. Tako su se obistinile Hristove riječi da će i kamenje progovoriti. I mrtvo kamenje je svjedočilo živoga Boga.
“Samo vaskrsenje moglo je nagraditi ovoliko stradanje. Samo se vaskrsom Hristovim može priroda i naša savjest umiriti – episkop Nikolaj Velimirović.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa, a u kući se ne loži vatra. Strogo je zabranjeno piti vino, jer je ono simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista. Hljeb se nikako ne mijesi. Prema narodnom vejrovanju, ovaj dan je najbolji za kalemljenje voća.
Ne treba organizovati nikakvo veselje, niti slušati muziku, jer je ovo najtužniji hrišćanski praznik.
Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje Vaskršnjih jaja, u kojem učestvuju i zabavljaju se prije svega djeca.
Budući da crvena boja simbolizuje Hristovu krv, upravo ova boja se najčešće upotrebljava. Prvo ofarbano jaje se naziva “čuvarkuća”, boji se u crvenu boju i ostavlja na izdvojeno mjesto godinu dana, da čuva kuću. Prvo jaje od prethodne godine treba da se zakopa u zemlju kako bi bila plodna i donijela sreću domaćinima.
