Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik Uspenja presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici koji je u narodu poznat kao Velika Gospojina.
Presveta Bogorodica je nakon Hristovog rođenja proživjela još 48 godina. Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, a prema nekim izvorima 72 godine.
Prema predanju, često je izlazila na Maslinku goru, sa koje se njen sin vazneo u nebo i tu se molila Bogu, želeći da se i ona tamo preseli, kako bi gledala Hristovo lice.
U Grčkoj i Rumuniji, ovo je i državni praznik. Vjernici masovno posjećuju čudotvorne Bogorodičine ikone. Posebno je svečano u Jerusalimu, gdje se obavlja obred simbolične sahrane Bogorodice.
Vreme između Velike i Male Gospojine zove se u narodu Međudnevnica, kada žene beru međudnevničke trave – hajdučku travu, kičicu, ugaslicu i druge kojima liječe razne bolesti.
Po narodnom vjerovanju, taj period je najbolji za branje svih plodova, a tada ne trebe sklapati brakove jer mladenci neće imati sreće, a ko se razboli u te dane teško će se izliječiti.
Na Veliku Gospojinu, običaj je da se odlazi na izvore sa ljekovitim svojstvima, a mnogi bolesnici se umivaju na izvorima u nadi za iscjeljenje. Žene na ovaj dan ne treba da rade ništa u vezi sa kućnim poslovima.
Takođe, žene sutra idu na pričest jer se Bogorodica smatra zaštitnicom žena i majki. Mnoge porodice ovaj praznik slave kao svoju krsnu slavu, a i mnoge crkve i manastiri ga poslavljaju kao svoju slavu.
