Sezona sakupljanja gljiva na obroncima Romanije i Paleža počela je ove godine nešto ranije zbog čestih kiša i vlage u šumama, pa se mještanima planinskih sela na području opštine Sokolac, kažu berači, pružila prilika da dodatno zarade i do nekoliko hiljada KM.
Ranka Rajić /60/ više od dvadeset godina bere gljive u rodnom selu Kalauzovići, nakon što je zbog ratnih dešavanja napustila Sarajevo, u kome je živjela.
Ona priča Srni da se u selima Kalauzovići i Bare sakupljanjem gljiva bave gotovo svi mještani, posebno u jesenjoj sezoni.
Rajićeva napominje da u jesenjoj sezoni, kada stižu vrganji, lisičarke i mliječnice, berači u višečlanim porodicama mogu da zarade i po nekoliko hiljada KM ako rode gljive dobrog kvaliteta.
Ove godine, ističe, berači se nisu mogli pohvaliti rodom u proljećnoj sezoni, ali se nadaju dobroj jesenjoj.
“Kada je vrganj lošeg kvaliteta njegova cijena padne i do pet KM po kilogramu, a kad je najbolji otkupljivači nam plaćaju i do 14 KM po kilogramu, dok je sada lisičarka nešto lošija, pa je sa devet KM pala na oko četiri”, kaže Rajićeva.
Momčilo Delipara /51/, jedan od sakupljača gljiva iz Kaluzovića, ističe da se u njegovom selu beru vrganj, lisičarka, ježevka, te povremeno crna truba i rujnica, koju kupci traže samo u nedostatku drugih.
Prema njegovim riječima, najbolje je plaćen suvi smrčak, koji se bere u proljeće, a ranije je dostizao cijenu i više od 300 KM po kilogramu, te podsjeća da se dobra zarada u proljeće može ostvariti i od veoma tražene reduše-đurđevke.
On navodi da je cijena suvog smrčka na svjetskom tržištu posljednih godina opala na 180 do 200 KM zbog njihovog uzgajanja na plantažama u Kini, dok su ranije u prodaji ove gljive zemlje Balkana držale primat.
Delipara je naglasio da je prošle godine cijena vrganja bila 14 KM po kilogramu i da je jedna višečlana porodica mogla da nabere i oko 15 kilograma za dan.
Nažalost, kaže, sezona sakupljanja gljiva uglavnom traje dvadesetak dana, tako da je zarada povremena i nesigurna, ali u svakom slučaju je dobrodošla.
Dara Kalajdžić Rundić iz Knežine tvrdi da više vrsta gljiva ima na obroncima planine Palež, te na području Mangurića, Donjih Babina i prema Pjenovcu u opštini Han Pijesak, dok se u šumama oko susjednog sela Vrapci u proljećnoj sezoni najviše nalazi smrčak.
Ona ističe da cijenu gljiva, kao i drugih šumskih plodova i ljekobilja diktira potražnja na tržištu, kvalitet, ali i ponuda berača, tako da cijena varira.
Rundićeva tvrdi da višečlana porodica može zaraditi i do 4.000 KM u vrijeme dobre berbe vrganja ili smrčka.
“Sakupljanje gljiva i šetnja kroz šumu preporodi dušu u čovjeku i dobro je da što više ljudi uđe u ovaj posao, koji, uz zadovoljstvo, donosi i korist za porodicu”, poručuje Rundićeva.
U njenoj kuhinji, kaže, uglavnom su zastupljena jela sa gljivama, pa samo višak ponudi otkupljivaču, uvjerena da su pečurke pravo blago kako za poboljšanje ukusa jela tako i za zdravlje ljudi.
“Nema cijene koja može nadoknaditi ukus sunčanice, vrganja i reduše”, uvjerena je Rundićeva.
Sezona sakupljanja gljiva je već počela i berači se nadaju da će, kao i do sada, sokolačko preduzeće “Bilje i ljekobilje” redovno otkupljivati gljive i omogućiti im dodatne prihode u kućnom budžetu, što je posebno neophodno u vrijeme pandemije, koja je poremetila ekonomske tokove u cijelom svijetu.
/SRNA/
