Već treći dan zaredom u sarajevske škole stigle su dojave o postavljenim bombama, a, srećom, do sada su sve bile lažne.

Aleksandar Milić, psiholog, ističe da se nikad ne zna da li su prijetnje stvarne ili lažne i strah se obavezno ispoljava kod svih. Naglašava da organi koji to provjeravaju treba vrlo brzo da reaguju da se strah ne doživljava duže vrijeme.

“Što trauma duže traje veće se posljedice, stvara se stanje stresa kod onih koji to proživljavaju”, kazao je Milić za “Nezavisne novine” i dodao da je društvo sve učestalije izloženo ovakvim prijetnjama, koje mogu izazvati osjećaj nesigurnosti i negativno uticati na fizičko i mentalno zdravlje.

Naglasio je da iza lažnih dojava o bombama u školama stoje oni koji su tu, te, kako kaže Milić, uglavnom se radi o učenicima koji su u negativizmu prema školi ili prema nastavnicima, predmetima…

“Oni se na neki način osjećaju odbačeno i zbog nekih unutrašnjih stanja krenu tim destruktivnim putem”, kazao je Milić.

Anja Eraković, školski psiholog, za “Nezavisne novine” ističe da u ovakvim situacijama u školama treba djelovati pravovremeno.

“Kad se radi o dojavama o školama, uglavnom su u pitanju djeca koja to rade zbog izbjegavanja obaveza, izbjegavanja škole, to je na neki način njima ‘in’ i zanimljivo”, kazala je Erakovićeva.

Dodala je da sa školarcima treba dosta raditi na odjeljenskim zajednicama sa različitim temama koje se odnose na takvu vrstu ponašanja.

“Vjerovatno je potrebno dosta uključiti i same roditelje i djelovati multisektorski. Ono što mi možemo jeste to preventivno djelovanje kao prosvjetni radnici, da se kroz različite radionice posvetimo djeci koja na neki način odskaču od razreda, koja prave probleme i za koju vidimo da su potencijalno problematična  te pokušati na neki način iznaći rješenje”, kazala je Erakovićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da u zadnjih nekoliko slučajeva za dojave o bombama nema adekvatne reakcije nadležnih i institucija koje se bave time.

“Potrebno je da se pronađu odgovorna lica, da budu kažnjena i da kazne služe kao primjer, kao i obrazac ponašanja nekim eventualnim pokušajima”, kazao je Vasić.

Dodao je da mi kao društvo uglavnom liječimo posljedice umjesto da se bavimo uzrocima.

“Pitanje je vremena kada ovakve stvari mogu da izazovu ozbiljne posljedice, ali mi se očito ne bavimo uzrocima jer uzrok je taj neko ko to radi, a posljedica mora da bude kazna. Ipak, kazne nema, adekvatne reakcije društva nema i jednostavno se na taj način djeluje stimulativno na osobe koje to čine”, kazao je Vasić.

Zaključio je da je potrebno reagovanje nadležnih jer će se desiti momenat kada to više ne bude lažna dojava, niti nečija igra.