Kako se bliži 2022. godina, Zapad pokušava predvidjeti sljedeći potez ruskog predsjednika Vladimira Putina na složenoj geopolitičkoj šahovskoj ploči i pritom priprema agresivni paket sankcija ako se Putin odluči na još jedno otimanje teritorija u Ukrajini.
Napetosti su sada na najvišem nivoiu od 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala “male zelene čovječuljke” u ukrajinsku regiju Donbas. Potpuna kopnena invazija Ukrajine sada je realna mogućnost. Ali, Putin ne mari za prijetnje Zapada, jer je u zavidnoj poziciji i može vući sljedeće poteze, piše CNN.
Evropa je u energetskoj krizi i posjeduje male rezerve. A s obzirom na to da 40 posto uvoza plina u Evropsku uniju dolazi iz Rusije, Kremlj je već pokazao svoju sposobnost da matira najoštrije sankcije Zapada ograničavanjem proizvodnje i potencijalnim zamračenjima širom kontinenta.
Putinova igra je SSSR 2.0
Putinova igra je SSSR 2.0, koji dolazi gotovo 30 godina od dana raspada Sovjetskog Saveza. Njegovi sljedeći potezi stižu u delikatnom geopolitičkom trenutku, sa strahom Zapada od invazije na Ukrajinu, kolonizacije Bjelorusije, energetske krize u cijeloj Europi, njemačke kancelarke Angele Merkel koja se povlači s mjesta glavnog pregovarača EU i zabrinutosti zbog konfuzne vanjske politike američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Ako sumnjate u Putinove planove da vrati vrijeme unazad, samo pročitajte njegov esej sa više od 5.000 riječi o tome zašto su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina osuđene na propast bez bliže integracije s Majkom Rusijom. Ili uzmite u obzir njegove odvažne zahtjeve u petak za vetom na to ko se pridružuje NATO savezu i ograničenja u stacioniranju trupa i oružja u bilo kojoj zemlji koja se pridružila NATO nakon 1997. godine.
Bez ispaljenog metka, Putin je uspio poslati Zapad u kolektivnu paniku ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu umiriti ostarjelog autokrata. U posljednja četiri mjeseca, a posebno između 7. septembra i 5. decembra, prema izvorima zapadnih obavještajnih službi, Putin je nagomilao desetine hiljada vojnika i teškog naoružanja oko 50 kilometara od ukrajinske granice. Izvještaji američkih obavještajnih službi upućuju na gomilanje do 175.000 vojnika, dovoljno za brzi i trenutni upad.
Još jedno otimanje povećalo bi teritorij zauzet 2014. kada je Rusija protivzakonito anektirala Krim i poslala borce koje podržava u industrijalizovanu istočnu regiju Donbas u Ukrajini.
Hibridni rat
S toliko vojne snage Putin bi mogao ciljati na kopnenu poveznicu između same Rusije i Krima, potez koji bi dijelom mogao biti osmišljen kako bi se oslobodili vodni resursi koje je Ukrajina blokirala u Sjevernokrimskom kanalu, koji je nekada zadovoljavao 85 posto potreba za vodom na ovom poluostrvu.
Postupci Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Rusija je bila angažovana u hibridnom ratu sa Zapadom, uključujući hakovanje jednog od najvećih američkih gasovoda, širenje dezinformacija o vakcinama protiv virusa korona, miješanje u američke izbore i neutralizaciju protivnika na stranom teritoriju.
Nedavno je Putin otvorio još jedan front sa Zapadom sklopivši vojni savez s čovjekom koji se često naziva “posljednjim diktatorom Evrope”, bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Ohrabren potporom Kremlja, Lukašenko je djelovao nekažnjeno zatvarajući protivnike, natjeravši Ryanairov avion s političkim protivnikom na njemu na prinudno slijetanje i poslavši migrante prema granici s EU.
Ipak, tek u četvrtak, evropski čelnici odgovorili su na Putinovu taktiku maltretiranja i zastrašivanja pokušavajući ga gurnuti prema pregovaračkom stolu. To bi mogao biti znak da se Evropska unija boji da bi, čak i ako ne potpiše nove oštre sankcije Rusiji u slučaju invazije, Putin mogao odgovoriti zaustavljanjem isporuke plina.
Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnosne službe, rekao je za CNN da je njegova zemlja već pod velikim sankcijama i da su ciljane ruske kompanije učinkovito zaštićene unosnim ugovorima s oružanim snagama i obavještajnim agencijama. Rusija je vjerovatno vidjela utjecaj oštrih zapadnih sankcija na Iran iz 2018. i izračunala je da može izdržati kaznene mjere čak i ako to znači suspenziju iz međunarodnog platnog sustava SWIFT.
Strah i kohezija
Možda ne slučajno, Rusija i Kina ove sedmice najavile zajednički rad na zatvorenoj trgovačkoj mreži koja bi smanjila ovisnost o međunarodnom finansijskom sistemu i ograničila transakcije u američkoj valuti.
Kod kuće, Putin je razmahao moć države kroz strah i koheziju, uglavnom zabranom organizacija civilnog društva, zatvaranjem istaknutih protivnika i prijetnjama ruskim državljanima koji rade za strane ambasade.
Koliko je alata ostalo u diplomatskom arsenalu Zapada? Depresivno malo. Ali neke opcije ipak postoje: zabrana putovanja Rusima, blokiranje višemilionskih nekretninskih poslova koji su London i Majami pretvorili u igrališta bogatih Rusa, čak i trenutno protjerivanje ruskih državljana iz zapadnih zemalja. Drugim riječima, sve što je potrebno osim izravnog vojnog sukoba.
Jasno je da videorazgovori s Bajdenom i prijetnje evropskih čelnika o “ozbiljnim posljedicama” neće odvratiti Putina. Budući da je invazija na Ukrajinu neizbježna, Zapad mora naglasiti bol koja čeka Putina ako odluči povući sljedeći korak. Nedostatak odlučnosti, bilo u diplomaciji, na bojnom polju ili na šahovskoj ploči, nikad nije dobitna strategija.
/INDEX/ /NEZAVISNE NOVINE/
