Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave praznik Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica novorođenog Hrista uvela u hram da ga posveti Bogu.
Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi na 40. dan od Božića. Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru. Ovaj praznik slavi se od 554. godine
Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.
Sveto pismo kaže kako četrdeseti dan po Roždestvu Hristovu donese Presveta Djeva svog božanskog Sina u hram jerusalimski da ga, shodno zakonu, posveti Bogu i sebe očisti. Iako ni jedno, ni drugo nije bilo potrebno, ipak zakonodavac nije htio nikako da se ogriješi o svoj zakon, koji je On bio dao kroz svoga slugu i proroka Mojsija. “U to vrijeme držao je čredu u hramu prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče. On stavi Djevu Mariju ne na mjesto za žene, nego na mjesto za devojke u hramu. Tom prilikom pojave se u hramu dvije čudne ličnosti: starac Simeon i Ana, kći Fanuilova”.
Pravedni starac uze na ruke svoje Mesiju i reče: „Sad otpuštaš u miru slugu svojega, Gospode, po riječi svojoj…“ Još reče Simeon za Hrista Mladenca: „Gle, ovaj leži da mnoge obori i podigne u Izrailju, i da bude znak protiv koga će se govoriti“ (Lk 2, 29 i 34). Ana pak koja od mladosti služaše Bogu u hramu postom i molitvama, i sama poznade Mesiju, pa proslavi Boga i objavi Jerusalimljanima o dolasku Dugočekanoga. A fariseji, prisutni u hramu, koji videše i čuše sve, rasrdiše se na Zahariju što stavi Djevu Mariju na mjesto za djevojke, dostaviše to caru Irodu.
Uvjeren da je to novi car, o kome su mu zvezdari s Istoka govorili, Irod brzo posla da ubiju Isusa. No u međuvremenu božanska porodica bješe već izmakla iz grada i uputila se u Misir, po uputstvu angela Božjeg. Dan Sretenja praznovan je od samog početka, no toržestveno praznovanje ovoga dana ustanovljeno je naročito 544. godine u vrijeme cara Justinijana.
Narodna vjerovanja o zimi i mečki
Srbi vjeruju da današnji dan kazuje koliko će zima još trajati, a to zavisi od toga da li će mečka danas izaći iz svog brloga i vidjeti svoju sjenku. Jedan od običaja je i da se na Sretenje Gospodnje obavezno pale svijeće, jer se veruje da plamen sveće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.
Najzanimljivije od sretenjskih vjerovanja jeste da mlade djevojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.
Inače, ovaj praznik je u vrijeme cara Justinijana upriličen kao molitva da prestanu velike nesreće, kuga i zemljotresi.
Šta sve obilježavamo na današnji dan
Na Sretenje 1804. god. održan je Zbor u Orašcu kojim je počeo Prvi srpski ustanak (pa je slavljen i kao Dan državnosti Srbije).
Na Sretenje 1835. god. u Kragujevcu je donet Sretenjski ustav, prvi demokratski ustav Srbije (pa je slavljen i kao Dan ustavnosti).
Na Sretenje 1909. god. u Skoplju održana je prva skupština Srba u Osmanskom carstvu.
(Kurir.rs)
