Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas obilježava Svetog Alimpija Stolpnika.
Ovaj veliki hrišćanski svetitelj rođen je oko 522. godine u Hadrijanopolju u maloazijskoj oblasti Paflagoniji. Najprije kao ekonom, a potom kao đakon služio je u crkvi u Andrijanopolju kod episkopa Teodora, koji ga je prihvatio nakon očeve smrti. Iako je bio voljen od svih, uvijek je težio usamljeničkom načinu života. Prvo je pobjegao na istok u grad Evhait, ali su ga odatle vratili Teodor i ljudi iz njegovog kraja. Pošto je želja da živi usamljenički preovladala, povukao se na jedno grčko groblje od kojeg su ljudi bježali zbog vjerovanja u demonska priviđenja. Tu se nastanio na jednom stubu (stolpu), prethodno uklonivši paganske simbole i postavivši krst.
Stajao 53 godine
Na stubu je na hladnoći i vrućini, u postu i molitvi, proveo veći dio života (prema hrišćanskom predanju oko 53 godine). Zbog toga je nazvan stolpnikom i ostao je dosljedan uprkos iskušenjima i podsmjehu ljudi. Najzad, posle nekog vremena, ljudi su počeli da ga poštuju i da mu dolaze radi utjehe, pouke i iscjeliteljskih moći u koje se vjerovalo. Pored njegovog stuba najprije je podignuta crkva posvećena velikomučenici Efimiji, koja mu se javila u snu, a potom su podignuta i dva manastira, jedan muški i jedan ženski. U ženskom manastiru živjele su Alimpijeve majka i sestra Marija, a on je sa svog stuba, primjerom i riječima, ukazivao ljudima put ka spasenju.
Četrnaest godina pred smrt, Alimpiju su oboljele noge, tako da više nije mogao da stoji. Po predanju, Alimpije je živio 118 godina i preminuo je 640. godine u vrijeme vizantijskog cara Iraklija (610-641).
