Danas je jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici, u narodu poznat kao Velika Gospojina.
Praznik je uspomena na smrt Bogorodice, prema jevanđeljima, dan kada se uznijela na nebo “i predala svoj duh u ruke Spasitelja”.
Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60, prema nekim izvorima 72 godine, nadživjela je svoga sina, nastavila njegovu misiju i bila svjedok mnogih slavnih događanja.
Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je na ovaj dan pobijedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave ovaj dan.
U Grčkoj i Rumuniji, ovo je i državni praznik. Vjernici masovno posjećuju čudotvorne Bogorodičine ikone. Posebno je svečano u Jerusalimu, gdje se obavlja obred simbolične sahrane Bogorodice.
Nemali broj porodica slavi danas krsnu slavu, među njima je i užarski esnaf.
Kako prazniku prethodi dvonedjeljni post, danas se vjernici, posebno žene, pričešćuju.
Ovaj dan uopšteno, smatra se praznikom žena i majki. Ne rade se danas nikakvi poslovi.
Prema narodnom kalendaru, između Velike i Male Gospojine, 21. septembra, najbolje je brati ljekovito bilje, a smatra se i da su jaja prikupljena u ovom periodu najkvalitetnija i dugo ostaju svježa.
/rts.rs/
