KIJEV – Grupa od dvadesetak novinara iz zemalja u kojima je prisutan ruski narativ o ratu u Ukrajini je u organizaciji EU prošle sedmice posjetila Ukrajinu.
Posjeta, koju je u saradnji s Ukrajinskim medijskim centrom organizovala i sprovela Evropska služba za bezbjednost i spoljne poslove, uključivala je razgovore s predstavnicima Vlade Ukrajine, nevladinih organizacija, medijskih udruženja i žrtava rata, među kojima su porodice otete djece iz istočnog dijela Ukrajine, koje su preseljene u Rusiju.
Prije posjete Ukrajini novinari su noć proveli u Varšavi, odakle su se vozom uputili za Kijev. U Varšavi su ih dočekali ukrajinski i poljski novinari koji su izvještavali iz Ukrajine, kao i Ukrajinke koje su s djecom izbjegle iz svoje zemlje i sada su u izbjeglištvu u Poljskoj. Osim što su podijelili svoja iskustva iz rata, oni su dali savjete kako se novinari koji su zainteresovani mogu prijaviti da budu ratni reporteri i da na taj način izvještavaju o ratu u Ukrajini.
Iz bezbjednosnih razloga dogovoreno je da novinari izvještaje podnesu tek nakon povratka u matične zemlje iz Ukrajine.
Novinare je dočekao Remi Duflo, zamjenik šefa EU delegacije u Kijevu, koji je rekao da je ova posjeta davno trebalo da se desi, ali da ni sada nije kasno da se nauče neke lekcije. On je rekao da je u zemljama iz koje su novinari došli prisutan ruski narativ, koji je on nazvao propagandom.
“Ja želim da vam nešto kažem jasno i glasno: ovdje se ne radi o dva narativa koja imaju jednaku vrijednost, a koje treba porediti i izbalansirati – ruski narativ s jedne strane, i ukrajinski, odnosno zapadni s druge. Mi to ne prihvatamo. Ovdje imamo jedan narod, ukrajinski narod, koji je napadnut bez opravdanja ili provokacije i koji se bori za slobodu i imamo jednog agresora, Rusiju. To je realnost”, rekao je on.
On je rekao da EU želi jedinstvenu Ukrajinu, integrisanu u evropsku porodicu, koja će se razvijati u skladu s vrijednostima i standardima koji se nalaze u Evropskom ugovoru.
“Te vrijednosti su temeljna prava, individualne slobode i slobodan ekonomski razvoj”, rekao je on.
Halina Tanai, iz Medijskog foruma Lavov, izrazila je nadu da će novinari koji su posjetili Ukrajinu obavijestiti svoju publiku o onome što se dešava u toj zemlji, i o borbi naroda Ukrajine za slobodu.
Jedan Ukrajinac iz Odese nam je rekao da potiče iz porodice gdje je maternji jezik ruski, ali da se trudi da više govori ukrajinski. Drugi mladić, koji je rođen u Zaporižji koja se nalazi na liniji fronta, ističe da i dalje primarno koristi ruski jezik, ali da se osjeća Ukrajincem.
“Mi ne podržavamo ovo što radi Rusija. Ljudi na Zapadu misle da ako pričamo ruski da smo automatski za Rusiju. To nije tačno. Iako ima mnogo onih koji se osjećaju i dalje kao Rusi, pa i onih koji podržavaju Rusiju, većina prihvata Ukrajinu kao svoju matičnu zemlju i želi poraz Rusije”, rekao je on.
Većina običnih građana nije očekivala da će Rusija napasti Ukrajinu 24. februara, što je datum koji većina Ukrajinaca zove početkom proširenog rata, s obzirom na to da ističu da je rat počeo aneksijom Krima 2014. godine.
“Nisam vjerovao da će se to desiti. Tog jutra su me probudile eksplozije i shvatio sam da se desilo ono nevjerovatno. Kada je aneksiran Krim, nisam puno znao o tome. Samo smo vidjeli da je u Kijevu bilo mnogo izbjeglica iz Dombasa. Sada vidimo šta su uradili i ja im to ne mogu oprostiti”, rekao nam je on.
NEZAVISNE
