Kurti je, tokom današnje sjednice Skupštine na kojoj se raspravlja o dijalogu Kosova i Srbije, rekao da je prihvatio francusko-nemački prijedlog, nakon što su međunarodni izaslanici jasno stavili do znanja da je ovaj prijedlog, kako je prenio, veoma blizak principu “uzmi ili ostavi”.
“Međunarodni izaslanici koji su pratili Miroslava Lajčaka, odnosno američki, nemački, francuski i italijanski, 20. januara dali su mi neke smjernice na ovom posljednjem sastanku. Jasno su mi stavili do znanja da je glavni prijedlog ovoga puta blizak formatu “uzmi ili ostavi” i da se neće moći otvarati ili pregovarati o njemu. Njihov stav je bio da je čitav diplomatski i politički aparat zemalja iz kojih dolaze stavljen u podršku članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama i ne mogu očekivati ’ne’ od Kosova jer bismo ušli na put konfrontacije sa njima “, rekao je Kurti.
Dodao je da je jasno stavio do znanja Đuzepu Borelju i Aleksandru Vučiću da Kosovo ne prihvata dijalog bez konačnog sporazuma uz međusobno priznanje.
Istakao je da je Vlada Kosova izgradila svoj strateški pristup dijalogu sa Srbijom uz pomoć EU, na osnovu dva početna cilja.
„Strateški pristup Vlade Kosova u suočavanju sa dijalogom sa Srbijom uz pomoć EU izgrađen je na osnovu dva početna cilja, prvo, prestanak prakse uključivanja u bilo koje potencijalno sporno pitanje između strana u dijalogu. Naš stav je bio da su maksimalno o čemu se moglo razgovarati u Briselu primjenjivost postojećih pitanja (onih koji su potpisani prije našeg dolaska u vladu). Drugo, otvaranje poglavlja pregovaračkog procesa za izgradnju dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Kurti.
Dodao je da je, kao rezultat njihovog početnog pristupa i opreza prema presedanu od 2013. nadalje, visoki predstavnik EU Borelj, po prvi put u više od 12 godina dijaloga, “pristao da preduzme veliki korak i pozove na sastanak 18. avgusta prošle godine koji je uokvirio na dvije centralne tačke”.
Kurti je rekao da je tokom tog sastanka jasno stavio do znanja Borelju i Vučiću da Kosovo ne prihvata dijalog bez konačnog sporazuma sa međusobnim priznanjem.
„Prvi put je odlučeno da se opšti okvir, odnosno onaj koji reguliše odnose Kosova i Srbije, međunarodno uključi u format dijaloga u Briselu. Sastanak je očigledno bio direktan rezultat pritiska naše vlade da se dijalog premjesti u fazu međunarodnog regulisanja Kosova i Srbije usredsređenog na međusobno priznanje. Na sastanku 18. avgusta jasno sam stavio do znanja Borelju i Vučiću da Kosovo više neće prihvatati dijalog koji ne obuhvata konačni dogovor o međusobnom priznanju”, objasnio je on.
Kurti je rekao da se glavni plan ne odnosi na ZSO i na postojeće briselske sporazume, jer se ZSO može razmatrati ako se ispuni šest tačaka koje je ranije iznio.
“Nakon Lajčakove posjete 6. februara, nakon što sam razjasnio neke elemente, potvrdio sam mu da je prijedlog EU dobra osnova i solidna platforma za dalje. Prihvatanje glavnog dokumenta ne dovodi u pitanje pregovore o planu implementacije. Na osnovu toga, ističem, prvo, prihvatanje glavnog prijedloga predstavlja ozbiljan napredak u međunarodnim odnosima sa Srbijom, jer predviđda da dvije države koje jedna drugoj priznaju de fakto državnost, a prihvatanje glavnog plana nema veze sa ZSO, s obzirom da se u cjelini odnosi na sporazume Brisela, ZSO se može razmatrati ako se ispuni šest tačaka koje sam iznio“, nastavio je Kurti.
KOSOVO ONLINE
