Nacionalni koordinator za zaštitu mentalnog zdravlja Republike Srpske Biljana Lakić ocijenila je da je situacija izazovna kada je riječ o mentalnom zdravlju stanovništva, usljed promijenjenih uslova i načina života zbog pandemije virusa korona.
– Mi smo posttranciziona i postratna zemlja i imali smo svoje izazove koje smo prevladavali. Sigurno je da pandemija virusa korona ne ide u prilog dobrim uslovima za zaštitu mentalnog zdravlja – napomenula je Lakićeva.
Ona je navela da je pod rizikom cijela populacija zbog promijenjenih uslova i načina života, restrikcije kretanja i kontakata, ekonomske poteškoće, kao i moguće slabije dostupnosti nekih usluga redovne zdravstvene zaštite zbog opterećenja sistema na suzbijanju virusa korona.
– Mi to negdje i vidimo kroz povećan broj javljanja ljudi. Ljudi se najviše javljaju zbog anksioznih i depresivnih tegoba, ali dolazi i do pogoršanja kod lica koja su ranije imala zdravstvene probleme. Poseban problem je i kako zaštititi osoblje koje već godinu i po dana radi pod većim pritiskom – rekla je Lakićeva.
Ona je dodala da se za osoblje razmatra uvođenje velnes programa, te neke vrste samopomoći u skladu sa mogućnostima.
– Kada je riječ o legislativi, ona je dobra. Pratimo preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i u kontaktu smo sa njima. Prvi Zakon o zaštiti mentalnog zdravlja regulisao je važna pitanja poput prisilne hospitalizacije koje do tada nije bilo regulisano. Sa novim zakonom smo otišli i korak dalje jer je cilj da se što više poštuju ljudska prava i dostojanstvo korisnika – navela je Lakićeva.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milan Latinović rekao je danas u Istočnom Sarajevu da u sistemu zdravstvene zaštite godišnje prosječno bude pregledano 30.000 građana, oko 3.000 lica sa mentalnim smetnjama bude hospitalizovano tokom godine u bolnicama, dok je oko 500 u akutnoj fazi hospitalizacije.
– Naši profesionalci rade u vrlo teškim okolnostima jer je povećan broj lica koja imaju smetnje kao posljedicu izazvanu infekcijom virusom korona – rekao je Latinović povodom obilježavanja 10. oktobra Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
On je naveo da su zdravstveni radnici koju su u protekle dvije godine radili u centrima za zaštitu mentalnog zdravlja i u bolnicama, osim redovnog posla, često bili angažovani kao pomoć u drugim službama poput kovid ambulanti ili hitne medicinske pomoći.
Latinović je ukazao da je ovo ministarstvo u proteklih godinu dana radilo na legislativi, napominjući da je prošle godine usvojen Zakon o zaštiti mentalnog zdravlja, ali i donesena Strategija i izrađen Akcioni plan za provođenje aktivnosti planiranih u Strategiji.
Latinović podsjeća da je prvi Zakon o zaštiti lica sa mentalnim poremećajem donesen 2004. godine, a prva strategija 2009. godine.
– Sva strateška dokumenta usklađujemo sa akcionim planovima i strategijama Svjetske zdravstvene organizacije. Kao član Svjetske zdravstvene organizacije pridržavamo se tih preporuka – rekao je Latinović.
On je istakao da je veliki doprinose Vlade Švajcarske, koja podržava projekat unapređenja mentalnog zdravlja u BiH kojim se obezbjeđuje znatna podrška edukaciji i radu sa korisnicima, kao i legislativi.
– To je veliki doprinos Vlade Švajcarske i timova koji rade u okviru tog projekta, prije svega u Republici Srpskoj imamo koordinatora koji radi na tom programu. Sve aktivnosti i sadržaji usmjereni su na to da lica sa smetnjama u mentalnom zdravlju dobiju zasluženu brigu i integrišu se u društveni život – rekao je Latinović.
Latinović je rekao da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, nakon deset godina obilježavanja u Banjaluci 10. oktobra – Svjetskog dana mentalnog zdravlja, to danas učinilo u istočnom dijelu Republike Srpske.
Korisnik Miroslav Јovanović, koji je već sedam godina uključen u program zaštite mentalnog zdravlja zbog ratnih trauma, istakao je značaj javljanja za pomoć stručnim licima na vrijeme, navodeći da je prvi korak odlučujući, ali i najteži.
– Јako je bitno javiti se sam, doći kod psihijatra i psihologa i reći – imam problem, pomozite mi. Nažalost, živimo u postratnom vremenu, vremenu kada ljudi pate od depresije i anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja – naveo je Јovanović.
On je dodao da su mu psihijatri preporučili da se bavi govorništvom.
– To radim već neko vrijeme i obišao sam cijelu BiH govoreći kako zdravima, tako i bolesnim. Tako se osjećam korisno, a pomoglo mi je i u oporavku – rekao je Јovanović.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 10. oktobar Svjetskim danom mentalnog zdravlja s ciljem podizanja svijesti o problemima u vezi sa mentalnim zdravljem, te poboljšanja uslova za pružanje odgovarajuće zaštite.
izvor/foto/SRNA/
