Ni dešavanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Evrope nisu omeli domaće radnike da bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5.000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje u pronalasku posla domaćim radnicima u Sloveniji i Njemačkoj, evidentno je da kriza u svijetu nije zaustavila odlazak domaće radne snage u te zemlje već, naprotiv, dobija na snazi.
“U Sloveniju je do kraja marta ove godine otišlo 4.886 radnika, što je za 1.805 više nego u istom periodu lani”, kazali su “Glasu” u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.
Kada je riječ o Njemačkoj, Agencija ima podatke zaključno sa krajem aprila, a prema tim brojkama u tu zemlju otišla su da rade 162 medicinara, što je 19 više u odnosu na isti period godinu ranije.
To znači da je za prvi kvartal ove godine zemlju napustilo 5.048 radnika i otišlo na posao u dvije zemlje, što je 1.682 lica u prosjeku mjesečno. Ti podaci su još i poražavajući, jer je veliki broj radnika samostalno sebi pronalazio posao i odlazio u inostranstvo.
Ekonomisti ističu da ni određeni rast plata ne usporava odlazak domaće radne snage.
“To po svemu sudeći ubrzava imigracije. I tako će biti dok plata ne dosegne 70 odsto kupovne moći u zemlji u koju ljudi idu. Srpska je sada, odnosno plata kod nas je na nekih 45 odsto kupovne moći plate u Njemačkoj. To znači da smo taman na toj granici da ljudi odavde masovno odlaze”, rekao je ekonomista Marko Đogo.
Pojašnjava i da fond rada u Srpskoj nije do kraja iscrpljen.
“To je vrlo nesrećna situacija za ekonomiju, ako se smanjuje dugoročna stopa agregatne ponude. Odnosno, mi nikada nećemo postići ono što smo mogli prije dvije godine ako se ovi trendovi ne zaustave”, naveo je Đogo.
Kada je riječ o prognozama, ističe da sve ide u tom pravdu da će oko 2025. godine domaće tržište radne snage u potpunosti da presuši, te da više neće imati ko da ode.
“Od 2013. godine kod nas je počeo masovni odlazak radne snage. I on svake godine dobija na snazi. Samo u Njemačku godišnje ode od 20.000 do 25.000 ljudi”, naveo je Đogo.
Isto mišljenje dijeli i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji navodi da je u pandemiji virusa korona odlazak domaće radne snage bio smanjen zbog ograničenih kretanja.
“Sa jenjavanjem pandemije i uspostavljanjem normalnijih tokova došlo je do tražnje za radnicima. Moramo više računa voditi o radnoj snazi, a ne o radnim mjestima. Društvo kao cjelina mora da se mijenja. Te promjene bi usporile te procese”, naveo je Ljuboja i dodao da će se odlazak radnika nastaviti, ali da nadležni moraju raditi da zaustave te procese i da mijenjaju odnos prema radniku.
“Lako se uklapamo”
Aleksandar Ljuboja je rekao da velike ekonomije vape za radnicima, a na domaćem tržištu još postoji kvalitetna radna snaga, kako po obrazovnoj strukturi, tako i intelektualnim sposobnostima i kulturološkim osobinama.
“Lako se uklapamo u zapadne ekonomske, društvene i kulturološke sisteme, za razliku od radnika koji dolaze sa Bliskog istoka”, naveo je Ljuboja.
izvor / nezavisne novine /
