SARAJEVO – Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o nabavci sistema za biometrijsku identifikaciju birača i za skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, pa ćemo, po svemu sudeći, na izborima 2026 glasati uz nove tehnologije.
Kako su saopštili, procijenjena vrijednost opreme je oko 75,2 miliona maraka, odnosno 88 miliona maraka s PDV-om.
“Navedena nabavka će se izvršiti primjenom otvorenog postupka uz zaključenje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem na period od četiri godine”, naglasili su.
Podsjećanja radi, za nabavku ove opreme odluku je donio visoki predstavnik Kristijan Šmit, čiji legitimitet osporavaju u Republici Srpskoj, tako što je naredio da se novac potreban za ove aktivnosti izdvoji iz dobiti Centralne banke BiH.
CIK BiH je orijentaciono saopštio da im za ove potrebe treba oko 112 miliona maraka, ali su “Nezavisne” objavile analizu po kojoj bi cijena ovih tehnologija u konačnici trebalo da bude niža.
Koristeći javne baze, “Nezavisne” su proučile nekoliko sistema izbornih tehnologija, koje uključuju skeniranje prsta i skeniranje glasačkih listića, i utvrdile da bi cijena u BiH trebalo da bude nekoliko desetina miliona manja od sume koja je odvojena za ove namjene. Tada smo takođe napomenuli da odvajanje ove količine novca ne znači da je u pitanju pokušaj prevare, već je moguće da se radi o orijentacionoj sumi koja će biti korigovana naniže u odnosu na prispjele ponude.
Prema saopštenju CIK-a, nabavka sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića obuhvata, između ostalog, nabavku uređaja za biometrijsku identifikaciju birača na 6.000 biračkih mjesta, potrošnog materijala za rad uređaja za biometrijsku identifikaciju, hardverskih i softverskih usluga koje se odnose na podršku za uređaje za biometrijsku identifikaciju, softverskih licenci za uređaje za biometrijsku identifikaciju, kao i sistema upravljanja identitetom.
Takođe, predviđena je i nabavka softvera za podršku za uređaje za biometrijsku identifikaciju, kao i uređaja za skeniranje glasačkih listića, i ostalog potrošnog materijala. U nabavci su planirani i softveri i licence, kao i ostale tehničke potrebe.
“Postupak ove javne nabavke će sprovesti i pripremiti tendersku dokumentaciju Komisija za nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju birača i za skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, koju je danas imenovala Centralna izborna komisija BiH i koja se sastoji od sedam članova i isto toliko zamjenskih članova, kao i četiri stručnjaka izvan ugovornog organa”, saopšteno je juče.
Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, rekao je “Nezavisnim” da očekuje da bude odabran najpouzdaniji ponuđač koji može garantovati integritet izbornog procesa i sigurnost od eventualnog hakovanja sistema, i da su ti uslovi važniji od same cijene.
“Očekujem da bude implementirana ona vrsta novih tehnologija koje su se pokazale u drugim državama kao uspješna i efikasna rješenja, i ono što je jako bitno, zaštićena od eventualno bilo kakvih manipulacija”, naglasio je Šehić.
On je, međutim, istakao da je izuzetno važno da se naglasi da zaštita integriteta izbornog sistema ne može stati na nabavci novih tehnologija, jer se ovo odnosi na eventualne manipulacije na dan izbora, a da i dalje ostaju problemi koji se inače pojavljuju u ostalim periodima, a koji takođe, kako upozorava, utiču na izborni rezultat.
“Tu treba biti veoma pažljiv, jer velike stranke, koje su najveći kršitelji Izbornog zakona, i to oni znaju vrlo dobro, imaju svoje strategije. I sada dobar dio tih njihovih strategija kako doći do glasa – otpada. Oni će sada tražiti neku drugu strategiju, jer problem je u tome da upravo one stranke koje bi trebalo najviše da se zalažu za poštovanje izbornih pravila, najviše ih krše”, ističe Šehić.
Kako je CIK ranije obavještavao javnost, u planu su nabavke skenera za prste, čime bi se spriječilo nezakonito glasanje lica koja za to nemaju pravo ili koja su pravo glasa već iskoristila, kao i skenera za listiće, pri čemu bi se digitalni podaci direktno prenosili u CIK i na taj način onemogućilo da neko naknadno prepravlja podatke na glasačkim listićima.
Osim toga, planirano je i da se nastavi ručno brojanje, kao i do sada, pa bi se na taj način digitalni podaci u centralnoj bazi mogli uporediti s rezultatima utvrđenim tradicionalnim brojanjem.
Nezavisne
