Američki predsjednik Donald Trump ponovo je pokrenuo svoju trgovinsku ofanzivu protiv Kine, kao odmazdu za ograničenja koja je Peking uveo sektoru rijetkih minerala od velikog strateškog značaja.
Trump je juče na svojoj mreži Truth Social napisao da će Sjedinjene Američke Države uvesti dodatne stopostotne carine na kinesku robu, uz one koje su već na snazi, najavljujući da će stupiti na snagu 1. oktobra ili ranije, prenosi “Index”.
Kina je povukla nezapamćen potez pravo je potvrđeno da je Kina zauzela izuzetno agresivan stav u trgovini, poslavši svijetu krajnje neprijateljsko pismo u kojem navodi da će, počevši od 1. novembra 2025. godine, uvesti sveobuhvatne kontrole izvoza na gotovo sve proizvode koje proizvodi – pa čak i na neke koje ni ne proizvodi.
To se odnosi na sve zemlje, bez izuzetka, i očigledno je riječ o planu koji je razvijan godinama. To je presedan u međunarodnoj trgovini i moralna sramota u odnosima među državama.
Na osnovu činjenice da je Kina povukla ovaj neviđeni potez – i govoreći isključivo u ime Sjedinjenih Američkih Država, a ne drugih zemalja koje su takođe pogođene – od 1. novembra 2025. (ili ranije, u zavisnosti od daljih kineskih poteza), SAD će uvesti carinu od 100 odsto na kinesku robu, preko svih postojećih carina koje su već na snazi, piše “Index”.
Takođe, od 1. novembra uvešćemo i sopstvene kontrole izvoza na sve ključne tehnologije i softver” objavio je američki predsjednik.
Kripto tržište zabilježilo je likvidaciju pozicija u vrijednosti većoj od 7,5 milijardi dolara u roku od jednog sata nakon Trumpove objave. Prema podacima Coinglassa, u tom periodu likvidirano je 6,22 milijarde dolara dugih i 1,29 milijardi dolara kratkih pozicija.
Bitcoin je prednjačio s likvidacijom od 1,83 milijarde dolara, a slijede Ethereum s 1,68 milijardi, Solana sa 614,38 miliona i XRP s 432,46 miliona dolara.
Likvidacija podrazumijeva prinudno zatvaranje pozicija investitora koji su izgubili previše novca i više nemaju dovoljno sredstava da pokriju gubitke. To se najčešće dešava kada neko trguje s polugom – odnosno koristi pozajmljeni novac.
U posljednja 24 sata, s kripto tržišta je ukupno izbrisano više od 9 milijardi dolara. Od toga je 7,5 milijardi dolara bilo u dugim, a 1,5 milijardi u kratkim pozicijama. U tom periodu, oko 1,4 miliona investitora je likvidiralo svoje trgovinske pozicije.
Prema izvještaju Valuermarketa, ovo je klasifikovano kao “najveća jednodnevna likvidacija u istoriji digitalne imovine”. Pored toga, cijena Bitcoina doživjela je jedan od najtežih padova u posljednjih nekoliko godina, srozavši se sa preko 122.000 dolara na 105.000 dolara.
Trump je ranije tog dana objavio obimnu poruku na svojoj društvenoj mreži u kojoj tvrdi da Kina postaje “veoma neprijateljski nastrojena” i da planira ograničiti izvoz ključnih sirovina i proizvoda na svjetskom tržištu.
Već i ta poruka loše je odjeknula među investitorima. Tri glavna indeksa na njujorškoj berzi su pala: Dow za 1,9 odsto, S&P 500 za 2,7 odsto, a Nasdaq za 3,5 odsto. Iako Trump ne ispunjava uvijek svoje prijetnje, investitori, potrošači i kompanije i dalje imaju razloga za zabrinutost.
Sjedinjene Američke Države i Kina su dvije najveće svjetske ekonomije. Iako je Meksiko nedavno zamijenio Kinu kao glavni izvor uvozne robe za SAD, američka privreda i dalje zavisi od stotina milijardi dolara vrijedne kineske robe.
Elektronika, odjeća i namještaj su među glavnim proizvodima koje SAD uvoze iz Kine.
Trump je ohrabrivao direktore, naročito u tehnološkom sektoru, da prebace proizvodnju u SAD, ali je ublažio svoj stav u posljednjim mjesecima, pošto su poslovni lideri udovoljili predsjedniku najavljujući ulaganja od stotina milijardi dolara u američku proizvodnju – iako će većinu proizvodnje i dalje obavljati u inostranstvu.
Nakon što je u aprilu uveo carine od 145 odsto na kinesku robu, Trump je izdao izuzeće za elektroniku, koja je podvrgnuta carini od 20 odsto. Taj potez je u suštini bio priznanje da administracija razumije koliko bi visoke carine mogle naštetiti američkoj ekonomiji.
Zatim su u maju američki i kineski zvaničnici dodatno potvrdili međuzavisnost u trgovini, dogovorivši međusobno smanjenje carina. Kina je carine na američki izvoz snizila sa 125 odsto na 10odsto , dok su SAD smanjile stope sa 145 odsto na 30 odsto . Kao rezultat toga, berze u obje zemlje su zabilježile rast, prenosi “Index“.
/INDEXHR/
