Rimska civilizacija, ostavila je mnoge tekovine iza sebe. Svjedoci smo prisustva antičkog Rima kroz razne aspekte i sfere društvenog života i dan dan. Međutim, navešćemo ovdje neke zanimljive, a ujedno, bitne stvari, koje sigurno niste prije znali.
1. Nisu (svi) umirali mladi. Iako je zvanični životni vijek u starom Rimu iznosio samo 25 godina, mnogi Rimljani doživjeli su duboku starost. Na nizak prosjek uticale su česte smrti žena tokom porođaja, kao i visoka stopa mortaliteta kod beba. Ostatak je u prosjeku živio kao u današnje doba.
2. Pili su krv ubijenih gladijatora. Stari Rimljani pili su krv ubijenih gladijatora jer su vjerovali da ovaj ritual prenosi njihovu hrabrost i vitalnost. Nekoliko autora opisalo je postupak skupljanja krvi nakon borbi, ali i prodaje u medicinske svrhe. Pojedini Rimljani smatrali su da je krv gladijatora bila lijek za epilepsiju.
3. Vrijeme je za njih bio relativan pojam. Rimski sat mogao je da traje 75 minuta tokom ljeta i 44 minuta u zimi, s obzirom na to da su mnogi Rimljani zavisili od sunca. Naime, 12 dnevnih sati počinjalo je u zoru, a 12 noćnih nakon zalaska sunca. U različitim godišnjim dobima dužina sata se mijenjala, pa su mnogi Rimljani bili tolerantni kada je u pitanju bila tačnost.
4. Samo bogati su nosili ljubičasto. Stari Rimljani su procjenjivali ljude po izgledu – tačnije po boji odjeće. Sve nijanse smeđe, žute, sive i crne smatrale su se znakovima siromaštva. S druge strane, crvena, ljubičasta i zelena nastale su pomoću vještačkih boja koje su dovezene izdaleka i bile su veoma skupe. Zbog toga su bile jedan od znakova bogatstva.
5. Spojene obrve bile su znak inteligencije. Guste i spojene obrve bile su na cijeni u starom Rimu, a pogotovo kod žena jer su se smatrale znakom velike inteligencije. Upravo zato, mnoge dame željele su da pojačaju maljavost na ovom dijelu tijela. Na primjer, lijepile su veštačke obrve napravljene od kozje dlake.
6. Stomatološka pomagala su bila tražena. Stari Rimljani su brinuli o svojim zubima, pa su zubari bili vrlo popularni. O tome svjedoči i arheološki pronalazak ženske vilice sa protezom. Naučnici vjeruju da su drevna stomatološka pomagala poput improvizovanih implatanata i zubnih proteza više predstavljala demonstraciju moći i bogatstva nego stvar potrebe.
7. Ispijanje otrova je bila svakodnevna pojava. Na kraju I vijeka rimski carevi uveli su tradiciju ispijanja malih količina otrova na svakodnevnoj bazi kako bi razvili imunitet na opasne supstance. Kombinacija otrova nazivala se mitridat, prema istoimenom kralju koji je prvi isprobao ovu metodu.
8. Povraćanje na gozbama je bilo uobičajena pojava. Stari Rimljani su voljeli da preteruju u hrani i piću, pa su uveli tradiciju povraćanja tokom svojih gozbi. Prema Seneki, jeli bi sve dok im ne bi pozlilo. Nakon toga su podsticali povraćanje kako bi mogli da nastave da uživaju u jelu i piću.
9. Rimljanke su farbale kosu. Iako je farbana kosa na ženi prvobitno bila znak da se ista bavi najstarijim zanatom na svijetu, treća supruga cara Klaudija – Valerija Mesalina uvela je ovu praksu u modu među sve dame. Prvo su se farbale samo perike, a kasnije je rimsko plemstvo to činilo i sa sopstvenom kosom.
10. Veš su prali urinom. Stari Rimljani koristili su ljudski urin za pranje svoje odjeće. Vjerovali su da amonijak iz urina pomaže u otklanjanju mrlja s toga i drugih odjevnih predmeta.
