U intervjuu sa filozofom prof. dr Mišom Kulićem, profesorom emeritusom Univerziteta u Istočnom Sarajevu razgovarali smo o značaju filozofije u neoliberalnom svijetu u kojem živimo, krizi nauke, obrazovanja i svijetu zabave. Donosimo vam prvi dio intervjua:
◊ Ne samo filozofija, već i sve društveno-humanističke nauke posljednjih decenija su se našle na
♦Šta je to u filozofskom mišljenju na osnovu čega neoliberalizam može da tvrdi da je filozofsko mišljenje neki beskorisni privid stvarnosti?
◊ Privid stvarnosti je za neoliberalnu pragmatičnu ideologiju isto što i apstrakcija stvarnosti, odnosno apstrakcija je za nju isto što i privid. Međutim, s obzirom na to da je filozofsko mišljenje apstraktno mišljenje, njoj se upravo zbog toga odmah čini da je argument o tome da je filozofsko mišljenje privid stvarnosti gotovo samo po sebi dovoljno ubjedljivo.
Zbog toga Aristotel filozofiju, koja će kasnije iz pomenutih razloga biti shvatana i kao metafizika, i određuje kao onu koja se za razliku od svih drugih nauka koje se bave nekimfragmentom prirode bavi cjelinom, odnosno kako on kaže: bićem kao bićem. A da se do cjeline može doći samo asptrakcijom je nešto što logika stvari sama po sebi ukazuje.
♦Da li biste mogli nešto više da kažete o tome kako upotreba ovog pervertiranog pojma metafizike biva u funkciji neoliberalne diskriminacije filozofskog kritičkog razumijevanja stvarnosti?
◊ Treba podsjetiti da je taj loši pojam metafizike koje pristalice neoliberalizma podrazumijevaju kao nešto identično kada govore o filozofiji upravo i proizašao iz filozofske kritike srednjovjekovnog teološkog shvatanja metafizike, te da je upravo ta filozofska kritika i omogućila pojavu novovjekovnog pojma nauke. Suvišno je i pominjati imena poput Dekarta, Bejla, filozofiju prosvjetiteljstva, ili njemačku klasičnu filozofiju, dakle svu onu veliku istoriju filozofije koja je energično pokazala da je ljudski razum, a ne poslušna vjera utkana u teološki shvaćenu metafiziku ono što je suštinsko za čovjeka. Sloboda kao slobodna upotreba sopstvenog razuma je ono što je suštinsko.