BERLIN – Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je parlament da proglasi vanredno stanje zbog sukoba u Ukrajini.
Šef vlade je rekao da želi da se olabavi ustavni mehanizam “kočnice duga” kako bi se osigurala kontinuirana podrška Kijevu.
Upisano u njemački ustav, ograničenje kaže da vlada ne može preuzeti dugove u vrijednosti većoj od 0,35 posto godišnjeg BDP-a zemlje. Privremeni izuzeci su dozvoljeni “u slučaju prirodnih katastrofa ili vanrednih situacija van kontrole države”, sve dok Bundestag podržava taj potez. To je učinjeno, na primjer, tokom pandemije Covid-19.
Govoreći na konferenciji za novinare u četvrtak, Scholz je rekao da bi “Bundestag što prije trebao usvojiti rezoluciju kojom se rat u Ukrajini i njegove teške posljedice po sigurnost Njemačke i Evrope klasificiraju kao vanredno stanje”. On je objasnio da bi se time osiguralo da pomoć Ukrajini, “koja je danas važnija nego ikad, više ne dolazi na račun drugih obaveza koje naša zemlja mora ispuniti prema sopstvenim građanima”.
Kancelarka je dodala da je američki predsjednik Donald Trump u pravu kada zahtijeva da evropske države članice NATO-a troše više na svoju odbranu, ističući da potrošnja vezana za vojsku “mora znatno više porasti”. Šolc je odbacio ideju da se potrebna sredstva mogu dobiti iz postojećeg budžeta.
Govoreći o “kočnici duga”, kancelarka je predložila da se izdaci za odbranu trajno izuzmu iz gornje granice.
Šolc je pozdravio telefonski razgovor predsednika Trampa sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u sredu, ističući da treba poštovati princip “ništa o Ukrajini bez Ukrajine i ništa o Evropi bez Evrope”.
Prema Institutu za svjetsku ekonomiju Kiel, Njemačka je Ukrajini pružila 11 milijardi eura (11,5 milijardi dolara) pomoći između januara 2022. i oktobra 2024., što je čini drugim najvećim donatorom nakon Sjedinjenih Država.
U međuvremenu, usljed isključenja iz relativno jeftine ruske energije i nekoliko drugih faktora, njemačka ekonomija se smanjila drugu godinu zaredom 2024., prvi put u više od dvije decenije, prema izvještaju koji je prošlog mjeseca objavio savezni ured za statistiku zemlje Destatis.
Među sektorima koji snose najveći teret pada je automobilska industrija zemlje.
Komentarišući Scholzovu primjedbu, bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev sugerirao je da je njemačka kancelarka, isticanjem svog snažnog proukrajinskog stava, zauzela stav koji je potpuno suprotan stavu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Medvedev, koji trenutno obavlja funkciju zamjenika predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, smatra da se njemačka kancelarka nada da će na ovaj način postići političke poene kod kuće uoči vanrednih općih izbora 23. februara, na kojima se predviđa da će njegova stranka izgubiti od svojih rivala iz Hrišćansko-demokratske unije, prenosi ” 24Sedam “.
