Ustavni sud BiH ne može mijenjati ustavni poredak, poručio je na posebnoj sjednici Narodne skupštine predsjednik Republike Srpske Milorad  Dodik.

– Јa ću biti taj koji će opet predložiti da se zabrani djelovanje SIPA Tužilaštva i Suda BiH u Republici Srpskoj, dok se te institucije ne vrate u ustavne okvire – rekao je Dodik na posebnoj sjednici gdje se raspravlja o Prijedlogu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Srpskoj.

Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je da Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji Narodna skupština razmatra prema hitnom postupku, predviđa da se odluke ovog suda neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH.

Obrazlažući ovu tačku dnevnog reda u Narodnoj skupštini, Bukejlović je rekao da ovaj prijedlog zakona predviđa da se lica koja su dužna da postupaju prema odredbama ovog zakona izuzimaju od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH, u pogledu krivičnih djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona i biće zaštićena od institucija Republike Srpske.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Igor Žunić rekao je u Narodnoj skupštini da Ustavni sud BiH pokušava da uzme ulogu visokog predstavnika na štetu Srba i s ciljem unitarizacije BiH, ali da to neće dozvoliti organi i rukovodstvo Srpske.

Poslanik SNSD-a Damjan Škipina rekao je da je brisanje člana 39 Pravila Ustavnog suda izazvalo opravdanu diskusiju i reakciju o gruboj povredi Ustava BiH u odnosu na prava konstitutivnih naroda da ravnopravno učestvuju u radu ove pravosudne institucije. “Ipak, krucijalno pitanje je otkud Pravila Ustavnog suda BiH, da li je ovaj podzakonski akt u skladu sa zakonom i kojim zakonom. Pravni sistem ove zemlje nalaže da se podzakonski akti donose na osnovu zakonskog ovlaštenja, dakle određeni zakon izričitom odredbom propiše da će se neka materija regulisati u određenom obimu podzakonskim aktom. Ako nema takve odredbe, nema ni pravnog osnova za donošenje podzakonskog akta. Nema sumnje da su Pravila Ustavnog suda akt niže pravne snage od zakona, ali nema ni sumnje da su ova Pravila donesena bez zakonskog ovlaštenja, od strane Ustavnog suda koji je sam odlučio da mu taj akt treba i kako će izgledati. Ovakvo ovlaštenja Ustavni sud nije imao. Dakle, govorimo o brisanju odredbe iz opšteg akta koji je, po svemu sudeći, donesen bez pravnog osnova, pa je kao takav, potpuno neprimjenjiv. Jedino ispravno rješenje je donošenje zakona kojim će se urediti sva pitanja koja se odnose na obim ovlaštenja i način rada Ustavnog suda BiH“, zaključio je Škipina.

Šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica kaže da se danas u Narodnoj skupštini Srpske razmatra akt o kojem će u konačnici, nakon što u vezi s njim u Vijeću naroda Srpske Bošnjaci potegnu vitalni nacionalni interes, raspravljati upravo Ustavni sud BiH.

Prijedlog zakona predviđa da se lica koja su dužna da postupaju prema odredbama ovog zakona izuzimaju od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH, u pogledu krivičnih djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona i biće zaštićena od institucija Republike Srpske.

Ustavni sud BiH nije dao nikakav odgovor nakon zahtjeva iz Republike Srpske da do petka, 23. juna do podne povuče spornu odluku o brisanju člana 39 Pravilnika tog suda, kojim je predviđeno odgađanje sjednice ako ne prisustvuje najmanje jedan sudija koga je izabrala Narodna skupština Srpske.

Sjednici prisustvuju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović.

Ustavni sud BiH nije dao nikakav odgovor nakon zahtjeva iz Republike Srpske da povuče spornu odluku o brisanju člana 39 Pravilnika tog suda.

Danas će biti eodržana i druga posebna sjednica na kojoj će se odlučivati o vetu srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.