Bratija ovog manastirskog kompleksa odlučna je da odbrani ovu svetinju od prinudnog iseljenja, poručujući da su spremni na sve u slučaju pooštravanja situacije i eventualne eskalacije sukoba.
Na Svetoj gori, tišina prijeti da preraste u buru dok bratija Esfigmena, jednog od najstarijih manastira, iščekuje neizvjesnu opsadu. Prije nedelju dana, grčka policija zatražila je posebno odobrenje za operaciju iseljenja monaha, opremivši se specijalnom tehnikom za ovu akciju. No, više od stotinu monaha nije ništa manje odlučno.
“Neka dođu i rade šta žele. Spremni smo da branimo manastir do smrti, ovo je naša duhovna domovina. Ovdje smo se duhovno rodili — i ovde ćemo umrijeti – izjavio je arhimandrit Mefodije (Papalambrakopulo), iguman Esfigmena, prenose RIA Novosti.
Monasi su jasni: u slučaju policijske samovolje, masovnih prebijanja ili pogroma, neće sjediti skrštenih ruku. Esfigmen je strateški povoljno lociran, okružen visokim moćnim zidinama, sa jedne strane zaštićen planinama, a sa druge morem. Iguman je istakao da u manastiru dijele poslednji komad hljeba i prihvataju svakoga, bilo da je Grk ili Turčin. Međutim, monasi su optuženi za neposlušnost zakonu, raskol i čak “pripremanje ruskih specijalaca.”
Manastir Esfigmen je drevno svetilište na Svetoj gori, koje zauzima 18. mjesto u hijerarhiji svetogorskih manastira. Smješten u istočnom dijelu Atonskog poluostrva, ovaj manastir svojim postojanjem svjedoči o vijekovima molitve i podviga, osnovan još u 10. vijeku. Saborni hram podignut je početkom XIX veka i posvećen je Vaznesenju Gospodnjem. Ovdje je, u ovoj svetoj obitelji, Antonije Pečerski primio monaški postrig, utvrdivši svoj duhovni put.
Manastir Esfigmen, poput drugih manastira na Atosu, podređen je grčkoj vladi i Carigradskom patrijarhatu. Ipak, posljednjih dvadeset godina monasi su nazivani skvoterima, a država priznaje potpuno drugu bratiju pod nazivom “Esfigmen.”
– Nemamo ništa zajedničko ni sa kolektivnim organom izvršne vlasti na Atosu, ni sa Carigradskim patrijarhatom – otvoreno je izjavio arhimandrit Mefodije.
Sukob je počeo 1964. godine kada se Carigradski patrijarh Atinagora sastao sa rimskim papom Pavlom VI, ukidajući međusobne anateme iz 1054. godine. Bratija Esfigmena je ovaj korak ocijenila kao popuštanje “latinjanima” i ekumenizmu, te je odbila da na službama pominje Vaseljenskog vladiku. Sveto zborište podržalo je pobunjenike, dozvolivši svakoj obitelji slobodu u pominjanju patrijarha prema svojoj savjesti.
Patrijarh Dimitrije izrekao je anatemu onima koji ga ne pominju na Svetoj Gori, dok je policija prekinula telefonske veze u Esfigmenu i postavila blokadu. Monasi su tada zatvorili kapije manastira i okačili crni transparent sa natpisom “Pravoslavlje ili smrt.”
Godine 2002, sukob je eskalirao kada je Carigradski patrijarh Vartolomej proglasio monahe raskolnicima, što je povuklo proterivanje sa Atosa. Stvoren je “Novi Esfigmen,” kojem je priznato pravo na imovinu manastira, no stari monasi su odbili da puste ikoga na svoju teritoriju. Policija je više puta pokušavala iseljenje, uključujući neuspješan pokušaj 2013. godine, kada su neki monasi bacali Molotovljeve koktele na grčke snage.
Novo protivljenje carigradskom patrijarhu Vartolomeju uslijedilo je nakon što je on priznao nekakonsku, novostvorenu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu.
