Na Jahorini je danas u hotelu “Termag” počeo dvodnevni peti „Jahorina ekonomski forum“ koji će okupiti blizu 500 učesnika.
Najznačajniji poslovni skup u Republici Srpskoj nakon dvije godine pauze zbog virusa korona privukao je pažnju privrednika i poslovnih ljudi iz regiona, ali i Italije, Njemačke, Španije, Grčke, Francuske, Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Tema foruma su globalni ekonomski izazovi i prilike izazvane ratnim sukobima u Ukrajini.
„Cijeli svijet je bio suočen sa problemima izazvanim koronom i baš kada smo mislili da je kraj krize, kada smo zabilježili rast ekonomski, došlo je do ratnih sukoba u Ukrajini. Nas plan da se na forumu bavimo postkovid ekonomijom morali smo da prilagodimo novim izazovima“, rekao je Goran Račić, predsjednik Udruženja Ekonomski forum.
On je naglasio da su mjere Vlade Republike Srpske u periodu korona krize u očuvanju radnih mjesta dale rezultate, te da sukob u Ukrajini prijeti novom krizom i krahom svjetske ekonomije
„Neizvjesnost je velika, svjetski dug je veći od rasta BDP. Ova kriza se razlikuje od velike depresije 2008. godine i kovid krize. Moramo raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta. Kroz 14 penala tražićemo rješenja i govoriti o energetskoj tranziciji. Prvi put u BiH ćemo otvoriti raspravo o inicijativi otvoreniog Balkan koja predvđa slobodno kretanje roba. Nažalost BiH ima rezerve prema ovom sporazumu zbog opstrukcija iz Federacije BiH, ali ćemo tražiti saveznike u F Bih prije svega među privrednicima“, rekao je Račić.
Biće razmatrano i pitanje konkurentnosti lokalnih zajednica u RS. Teme će biti i kriptovalute, a biće i prezentacija o ispitivanje javnom mijenja.
Prisutne na Jahorini pozdravio je i Radovan Višković predsjednik Vlade Republike Srpske.
„Drago mi je da su ovdje ljudi privrednici iz Vojvodine i Srbije, naši prijatelji sa kojim treba da kreiramo narednih godina planove kako bi preživjeli ovo stanje krize koja je tu sa nama i sa kojom treba da se nosimo i borimo. Mogli ste čuti da smo bili na dobrom putu oporavka 2021. godine, da su ekonomski pokazatelji bili dobri i onda se pojavio novi ekonomski cunami izazvan sukobom u Ukrajini. Govore da će izazvati dva puta veće ekonomske posljedice od korone“, istakao je Višković.
On je napomenuo da su procjene svjetske banke o kretanjima ekonomskim manje samo za prvi kvartal za četiri posto, što se u skorijoj istoriji nije dešavalo.
„RS kao jedna mala ekonomija, ali koja zna šta hoće i treba da radi, nosiće se sa ostalim ekonomijama koje su znatno jače i sposobnije da daju odgovore. Ako budemo slijedili iskustva iz korone, a to je partnerski odnos sa sindikatima, poslodavcima, privrednicima, to nam daje šansu da i ovu krizu stvimo iza sebe“, rekao je Višković.
On je istakao da je u prvom planu da sačuvamo našu ekonomiju i radna mjesta i to možemo raditi samo na dva načina, javnim investicijama i očuvanjem javne potrošnje.
“Nažalost RS nema fiskalni suverenitet u punom kapacitetu. Nema svoju Centralnu banku koja bi trebala biti ključna u ovakvim kriznim ekonomskim situacijama. Nažalost Centralna banka BiH se ponašala i u korona krizi kao da sve sve dešava nekom drugom i kao da njih to ne dotiče”, dodao je Višković.
NEZAVISNE
