U Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Hadžićima danas je služen parastos za sarajevske Srbe poginule u proteklom ratu, kojem je prisustvovala delegacija grada Istočno Sarajevo.
Parastos je služen povodom obilježavanja 28 godina od egzodusa sarajevskih Srba.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić rekao je da su februar i mart 1996. godine najstradalniji mjeseci za srpski narod na ovim prostorima, jer je više od 120.000 Srba moralo da napusti svoja ognjišta.
“Danas obilježavamo 28 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva, koji se može uporediti sa onim Mojsijevim, izraelskim egzodusom, kada je poveo izraelski narod iz Egipta”, naveo je Ćosić.
On je podsjetio da u Odbrambeno-otadžbinskom ratu poginuo 4.221 srpski vojnik, te više od 2.000 civila.
“Taman kada je narod pomislio da je mukama došao kraj, da će ostati na svojim ognjištima, desio se Dejton”, naveo je Ćosić i dodao da je iz bezbjednosnih razloga više od 120.000 Srba moralo da napusti svoje domove.
Ćosić je naomenuo da je u Hadžićima do rata živjelo oko 7.000 Srba, a da danas ima svega sedam domaćinstava, sa devet duša.
“Ima još oko 25 kuća u Tarčinu. To govori o razmjerama stradanja i onome što su Srbi podnijeli”, rekao je Ćosić i dodao da je srpski narod Sarajeva platio cijenu stvaranja Srpske.
“Oni su najzaslužniji za stvaranje Republike Srpske i doprinose razvoju mnogih gradova širom svijeta. To je ova klica zametnula”, naglasio je Ćosić.
Ćosić je rekao da se danas, 28 godina nakon rata, zahvaljujući Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čuva uspomena i pomažu povratnici.
“Nije to dovoljno, ali radimo sve što možemo”, dodao je Ćosić.
Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Branko Koroman rekao je da su Srbi u posljednjem ratu samo branili i odbranili svoja ognjišta i da nema mjesta za retoriku o agresiji.
“Ono što je zadesilo Srbe koji su branili svoj kućni prag, to je da su u Dejtonu morali napustiti sve što su imali. Mi danas obilježavamo 28 godina od egzodusa. Ogromna je cijena koju su Srbi platili”, rekao je Koroman.
On je najavio da će obilježavanje 28 godina od egzodusa biti nastavljeno sutra na Sokocu, na groblju Novi Zejtinlik, gdje su sarajevski Srbi sahranili članove svojih porodica koje su iskopali i ponijeli sa sobom napuštajući svoja ognjišta.
“Dok god Srbi žive, živjeće i sjećanje na one koji su žrtvovali sve svoje, a u tom smjeru ide i politika rukovodstva Grada Istočno Sarajevo, da pozicionira Istočno Sarajevo shodno žrtvi koja je podnesena u toku ratnih dešavanja”, zaključio je Koroman.
Starješina hrama u Hadžićima Darko Danilović istakao je važnost okupljanja i obilježavanja datuma kada su Srbi napustili vjekovna ognjišta.
“Prije rata ovdje je živjelo oko 7.000 Srba, a danas ih ima veoma malo. Hram uprkos tome nije zatvoren, nego se jednom mjesečno služi Sveta liturgija i na pričest dođu malobrojni Srbi koji i danas žive u Hadžićima i okolini”, rekao je Danilović.
On je podsjetio da je Hram u ratu bio porušen i da je obnovljen 2016. godine, kada je i obilježeno 80 godina Hrama i 20 godina od egzodusa.
Savo Poljičić, preživio je egzodus, ali se 2001. godine vratio u Hadžiće na svoje ognjište i kaže da život danas ne liči na onaj od prije rata.
“Nisam doživio nikakvu neprijatnost, ali treperi nešto u vazduhu i postoji još bojažljivost. Mi smo otišli odavde pod nekom prijetnjom. Nije to ni danas puna sloboda”, rekao je Poljičić.
Poljičić je naglasio da su srpski povratnici zapostavljeni od federalnih vlasti, ali da spas traže u Republici Srpskoj gdje se i obraćaju za svoje probleme.
“Tamo se obraćamo i za školstvo i za zdravstvo. Mi ovdje nemamo nikakve šanse da se liječimo”, rekao je Poljičić.
