Praznik pravoslavnih vjernika Sveti Trifun i praznik zapadne tradicije Sveti Valentin obilježavaju se istovremeno. Obojica svetaca, iako svetkovani u različitim crkvama, zaštitnici su iskrene ljubavi svih hrišćana.
Srpska pravoslavna crkva Svetog Trifuna slavi kao velikomučenika koji je postradao za hrišćansku vjeru, ne isključujući njegov značaj zaštitnika bračne ljubavi i vjernosti, koje su dio hrišćanske propovijedi.
Prema hrišćanskom učenju, bračna ljubav je blagoslovena od Boga, a bračni zavjet neraskidiv, o čemu svojim djelima najbolje svjedoče Hristovi velikomučenici, među kojima je i Sveti Trifun.
Žitija i hrišćansko stradanje oba svetitelja našli su mjesto u “Ohridskom prologu” vladike Nikolaja Velimirovića. Piše kako je velikomučenik Trifun poginuo 250. godine u Nikeji, od mača hristobornog rimskog cara Dakija.
Vladika Nikolaj govori o skromnosti i isceliteljskoj moći svetitelja Trifuna, koji je u djetinjstvu čuvao guske i jedini mogao pomoći ludoj kćeri cara Gordija.
Sahranjen je skromno, po njegovoj želji, u selu Kampsadi u Frigiji, gde je i rođen.
Sveti Valentin, kako piše vladika Nikolaj, bio je episkop u italijanskom gradu Interamni, gdje se proslavio kao iscelitelj brata rimskog tribuna Frontana i Herimona, sina poznatog filosofa Kratona, čime je mnoge preobratio u hrišćansku veru.
Valentin je sa svojim sljedbenicima posječen mačem 273. godine, zapisano je u Prologu.
Iz kalendara Katoličke crkve, 14. februar je izbrisan kao dan posvećen Svetom Valentinu, zbog, kako kažu, želje za smanjenjem broja svetih dana kod onih svetaca o kojima nije bilo jasnih istorijskih činjenica.
Praznik zaljubljenih
Običaj da se polovinom februara slavi praznik zaljubljenih potiče iz vremena antičke Grčke i Rima, kada su slavljena božanstva plodnosti i zaštitnici svetosti braka.
Na Dan zaljubljenih, ili Valentinovo, običaji su različiti i sve više se vezuju za potrošačko društvo, dok se u pravoslavnim hramovima i u pravoslavnim domovima na Trifundan poštuje pretežno vjekovna tradicija crkve.
Svetog Trifuna slave mnogobrojni esnafi, vinogradari, mehandžije, a na liturgijama se pominje stradanje svetitelja Trifuna.
Srpski narod u okolini Zaječara posvećuje mu čak tri dana slavlja, nadajući se njegovoj zaštiti u zimsko vrijeme, kada vukovi nanose ogromne štete u tim krajevima, gdje je ovčarstvo važna privredna djelatnost.
/RTS/
