Tik-tok „čelendži“ odnosno izazovi mogu biti i zanimljivi i besmisleni, ali u onom trenutku kada ih se prihvate djeca željna dokazivanja i vaspitana tako da misle da će roditelji uvijek biti tu da ih izbave iz nevolje – postaju opasni. To je slučaj i sa najnovijim „Supermen“ izazovom, zbog kojeg veliki broj djece širom svijeta završava u bolnicama.
Izazov onesvješćivanja ili „Blekaut čelendž“ postao je popularan 2021. godine i tada je samo u Americi najmanje dvadesetoro djece preminulo. Izazov je podrazumijevao da se dijete ili tinejdžer objesi, ali samo do te mjere dok ne prekine dotok kiseonika u mozak i izgubi svijest. Nažalost, mnogi su na taj način izgubili živote.
Sada je popularan daleko „blaži“ ili bezazleniji izazov – „Supermen čelendž“. On se sastoji iz toga da dvoje ili više djece bace jedno dijete u vazduh, imitirajući popularnog strip junaka.
Iako je ovaj izazov neuporediv sa „Blekaut čelendžom“, opet dolazi do povređivanja djece. Stotine osnovaca i srednjoškolaca širom svijeta lomi noge i ruke pokušavajući da oponaša ovaj izazov, a neki završe sa potresima mozga i drugim težim povredama. Ovaj trend zaživio je i kod nas, a zabilježeni su slučajevi povreda kod djece u Republici Srpskoj, Rumuniji, Sjevernoj Makedoniji…
Psiholog Marina Nadein ovo smatra posljedicom ne samo prekomjerne upotrebe društvenih mreža, već i načina vaspitanja. U protekle dvije decenije preovlađujući je, kako ga psiholozi nazivaju, „popuštajući vaspitavajući stil“.
On podrazumijeva veliku količinu slobode za djecu, što samo po sebi ne mora da bude problematično, kaže Nadein. Međutim, ono što zapravo predstavlja problem je to što te slobode nisu povezane sa bilo kakvom odgovornošću, a to negativno utiče na razvoj zrelosti kod djece, piše Sputnik portal.
– Deca treba da vrše svoje izbore i odlučuju o nekim stvarima, ali naravno o onima o kojima su kompetentni da odlučuju. Kada se radi o bezbednosti i zdravlju dece, tu ona ne mogu da odlučuju i roditelji su ti koji treba da se pitaju. U mnogim drugim situacijama smatram da je ispravno da deca donose svoje odluke, ali je onda važno i da snose posledice tih odluka. Upravo je to način na koji deca sazrevaju i uče da donose pravilne izbore – kaže Nadein za Sputnjik.
Kod djece je najjače zastupljeno učenje po modelu, što znači da ono šta vide oni imitiraju i identifikuju se sa tim – od načina odijevanja, žargona, pa do obrazaca ponašanja. Ako oni vide nešto za šta misle da je hrabro ili zanimljivo, objašnjava Nadein, poželeće i sebe da prikažu i dokažu u tom kontekstu.
Jedna od metoda kojom je ranije omladina prihvatana u određena društva bile su inicijacije. Ukoliko se potučete sa najjačim dječakom iz ulice ili škole, ili ukoliko ukradete nešto iz lokalne prodavnice, bićete prihvaćeni u društvo. Današnje odazivanje na internet trendove donekle i jeste neka vrsta „karte“ za ulazak u popularno društvo, a popularnost je danas najbitnija. Ipak, Nadein smatra da između nekadašnjih inicijacija u društvo i sticanja popularnosti na društvenim mrežama ima i te kako razlike.
– Ima elemenata i sličnosti sa nekadašnjim inicijacijama, ali kod inicijacije osoba prolazi kroz određen proces u kojem na neki način često učestvuju i stariji. To je jedna tradicija gde su prilično jasno definisana pravila. Ovde oni idu od jednog do drugog izazova, zavisno od toga šta im se dopada, šta im odgovara i onda se javljaju problemi, kaže Nadein.
/Sputnjik/