Gotovo 49 miliona Francuza sutra izlazi na drugi krug predsjedničkih izbora i biraće predsjednika koji će narednih pet godina voditi državu. Građani Francuske biraće između centriste Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) i liderke ekstremne desnice Marin Le Pen (Marine).
Prema posljednjim anketama, sadašnji predsjednik Makron osvojio bi od 54 do 56,5 odsto glasova i na putu je da osvoji drugi mandat i boravi još pet godina u Jelisejskoj palati.
Makron, diskretan pred prvi krug izbora i sa pažnjom usmjerenom prema spoljnopolitičkim temama kao što je rat u Ukrajini, promjenio je taktiku u kampanji izmedju dva kruga, posjećujući zemlju i dajući intervjue.
Le Penova je sa svoje strane radila na poboljšanju sopstvenog imidža i vodila je kampanju da bi bila bliže običnim gradjanima.
Makron, prema mjesečnom barometru agencije za istraživanje javnog mnjenja Ifop, završava petogodišnji predsjednički mandat u Francuskoj sa 41 odsto popularnosti, što je dobar rezultat u odnosu na dvojicu svojih prethodnika, socijalističkog predsjednika Fransoa Olanda (Francois Hollande) i desničara Nikole Sarkozija (Nicolas Sarkozy).
Njih dvojica su nedavno javno pružili podršku Makronu za novi petogodišnji mandat.
Onlajn televizija BFMTV prenijela je nedavno da se Makron usredsredio na birače lidera radikalne ljevice Žan-Lika Melanšona (Jean-Luc Melenchon) koji je bio treći u prvom krugu. On je posle objavljivanja prvih rezultata pozvao svoje glasače da nikako ne glasaju za ekstremnu desnicu, ali nije konkretno pozvao na glasanje za Makrona.
Prema anketi te televizije, 42 odsto glasača Melanšona izjasnilo se da bi glasalo za Makrona, a za La Penovu bi glasalo 25 odsto Melanšonovih birača.
Kandidati ljevice poraženi u prvom krugu predsjedničkih izbora, pozvali su svoje birače da glasaju za Makrona.
Prvi rezultati izlaznih anketa koje sprovode instituti za istraživanje javnog mnjenja očekuju se ubrzo posle zatvaranja birališta u 20.00.
Predsjednički izbori će po običaju biti održani dan ranije u francuskim prekomorskim teritorijama.
Ovi izbori održani su u svjetlu rata u Ukrajini, ali i šestomjosečnog predsjedavanja Francuske Savjetom Evropske unije.
Na prethodnim izborima, Makron je u drugom krugu pobjedio Le Penovu i tako je postao najmladji francuski predsjednik. Njegov dolazak na vlast uzdrmao je tradicionalne stranke u zemlji, ljevicu i desnicu, koje su se na vlasti smjenjivale decenijama.
