Govoreći o ekonomskim izazovima, Tegeltija je naglasio da je BiH potreban novi Zakon o PDV-u, koji bi zaustavio “igranje sa stopama PDV-a”, kao i da priča o uvođenju diferencirane stope PDV-a zavisi od situacije sa prikupljenim prihodima.
Kada je riječ o ekonomiji BiH Tegeltija je istakao da su se ključni problemi u ekonomiji počeli pojavljivati u trenutku pojave pandemije virusa korona.
– Došlo je do kidanja lanaca snabdijevanja, svi su zatvorili svoje domaće tržište i jednostavno nije bilo načina ni sigurnosti na tržištu ni za izvoz ni za uvoz, istakao je Tegeltija i dodao da su se nastavili i produbili krizama sa početkom rata u Ukrajini i taj trend, nažalost, još traje.
Naveo je da je to za sobom povuklo katastrofalna pomjeranja cijena energenata i hrane i pitanje inflacije, sa kojom se do današnjeg dana borimo.
– To je dalje za sobom pokrenulo pitanje monetarne vlasti u najrazvijenijim zemljama svijeta, koje svaki dan povlače neke poteze koji na male ekonomije negativno utiču. Nama je najizazovnije kretanje privrednog rasta u zemljama zapadne Evrope jer smo u ogromnoj mjeri naslonjeni na njih. Privreda BiH se u ovom trenutku susreće sa problemom cijene kapitala sa jedne strane, a sa druge visokim cijenama i hrane i energenata, te poremećenim lancima snabdijevanja. Ono što dosad nije bio problem za nas i sa kojim se nismo toliko susretali jeste radna snaga. Naša privreda sve više počinje da uvozi radnike za pojedina zanimanja. Ovi problemi će trajati još godinu-dvije dana, odnosno dok se ne stavi inflacija pod kontrolu – kaže Tegeltija za Nezavisne novine.
Naglasio je da je za šest mjeseci ove godine UIO naplatila pet milijardi KM prihoda.
da je on podložan prilogođavanjima, prije svega implementirajući određene EU direktive. Dugi niz godina ne postoji nikakva spremnost za korekciju Zakona o PDV-u, zato što se sve ovdje svodi na to kako omogućiti da ljudi ne ulaze u sistem PDV-a sa jedne strane, a sa druge neprestana igra sa stopama PDV-a. Naime, oni koji vrše vlast često vide tu kao mogućnost da nadomjeste nedostatak pojedinih prihoda. Opozicija se ponaša vrlo lagodno i predlaže smanjenje stope PDV-a, ukidanje stope PDV-a na određene proizvode i slično. Suština Zakona o PDV-u nije stopa PDV-a, već kako da taj sistem obezbijedi fiskalnu stabilnost u ovoj zemlji. Јa sam zagovornik da poslovna zajednica u BiH sa stručnjacima i UIO BiH treba da pripremi Prijedlog zakona o PDV-u i takav da se usvoji u parlamentu BiH. Svako igranje sa stopama PDV-a dovelo bi do finansijske nestabilnosti BiH, što nama nije potrebno – navodi on.
Kada je riječ o uvođenju diferencirane/snižene stope PDV-a kaže da je to praksa koja je postojala i postoji u Evropi i niko ko je uvodio sistem PDV-a osim Danske i nas nije uveo jedinstven sistem.
Najčešće objašnjenje zašto je BiH uvela takvu stopu jeste zbog jednostavnosti primjene Zakona o PDV-u i to ima nekog smisla. Sa druge strane, uvoditi diferenciranu stopu PDV-a u trenutku kada imate manjak prihoda na neki način ima smisla. Ali, uvoditi diferenciranu stopu kada imate viška prihoda, nema smisla. Prikupljene prihode treba onda usmjeriti ka onima kojima je to potrebno. Korist od diferencirane stope u suštini imaće oni koji su najbogatiji, jer oni najviše imaju i najviše troše. Zato mislim da je pomaganje onima kojima je to najpotrebnije najbolje rješenje. UIO BiH će implementirati bilo kakvu odluku parlamenta, jednu stopu, dvije ili tri stope, kako god da odluče, s tim što moramo biti jasni da su troškovi implementacije diferencirane stope jako visoki i da donose veliki trošak javnoj vlasti, a male benefite građanima. Sve to će se izgubiti negdje na relaciji trgovca, uvoznika i proizvođača. Samo minimalni dio prostora doći će do krajnjih potrošača. Evo primjer, kada smo uvodili jedinstvenu stopu od 17 odsto, mi smo do tada imali opštu stopu 18+2 odsto. Ništa tada nije pojeftinilo, ni automobili, ni cigarete, ni alkohol, jer se tih tri odsto izgubilo na pomenutoj relaciji – smatra on.
Kada je preuzeo dužnost u UIO BiH, istakao je da će biti kadrovskih promjena.
– To se prije svega odnosi na starosnu strukturu u UIO. U naredne četiri godine 500 ljudi treba da ode u penziju. Drugi problem je nedostatak određenog profila kadrova, a treći potrebno vrijeme da se ti ljudi uvedu u posao. Ono što ću predložiti Savjetu ministara BiH i parlamentu BiH jeste da primimo najmanje stotinu mladih kadrova, najboljih studenata, pripravnika, ljudi koji će u UIO BiH doći sa svojim znanjem. Moj drugi zahtjev biće uspostava školskog centra UIO gdje ljudi mogu da uče i da se pripremaju za rad u poreskoj i carinskoj upravi. Do tog trenutka moram da radim sa ljudima koji su tu – naveo je on.
Na računima Uprave nalazi se više od 220 miliona KM od putarine, koji nisu raspoređeni, i zbog inflacije izgubljeno je najmanje 20 miliona KM.
– Taj novac je najlošija politička odluka koja je donesena. To je politički pogrešno iz razloga što novac od putarina nije mjesto gdje se politički poravnavaju bilo kakvi odnosi. Zašto je finansijski loša odluka, pa zato što imamo gubitke preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” i “Autoceste FBiH”, a sa druge strane i gubitke zbog inflacije. Treći je što imamo direktan trošak UIO BiH zato što plaćamo proviziju Centralnoj banci BiH za novac koji se nalazi na računu, a to nije naš novac, mi smo ga samo prikupili, i njime ne možemo upravljati. Mi smo dosad držeći ovaj novac platili proviziju od skoro 300.000 KM. Јa više nisam u poziciji da odlučujem o tom novcu jer nisam u Upravnom odboru UIO, ali molim sve nadležne da se konačno dogovore, samo zbog UIO BiH, da ne plaćamo troškove provizije.
Podsjetio je da je Savjet ministara BiH odobrio UIO BiH 69,5 miliona KM da se krene u proceduru kupovine zgrade u Banjaluci.
– Nikakva nova odluka nije donesena po ovom pitanju niti je data ijedna marka više. Dio novca od tih 70 miliona KM odobren je budžetom za 2017. godinu, a drugi dio budžetom za 2023. Novcem iz 2017. godine nismo uspjeli kupiti zgradu, 2020. godine došla je mnogo veća cijena i veći prostor nego što nam je bilo potrebno. Јavnosti radi, mi sada plaćamo zakup od skoro 500.000 KM godišnje za tri lokacije u Banjaluci. Novac sada imamo, pokrenućemo proceduru za nabavku zgrade. Objektivno imamo strah da li ćemo dobiti ponudu, ali i da li ćemo imati novca s obzirom na stanje na tržištu. Ako ne bude dovoljno novca ili ponuda, tražićemo nove, pa čak i dodatni novac ako bude potreban. Mi ćemo kupiti prostor od onoga čija ponuda bude najbolja. Ko će to biti, u ovom trenutku zaista ne znam – rekao je Tegeltija za Nezavisne novine.
