SARAJEVO – Ustavni sud BiH održaće danas i sutra 144. plenarnu sjednicu na kojoj će se, među ostalim, birati novi predsjednik i potpredsjednici ove pravosudne institucije, a na dnevnom redu je i tačka “Dopuna Pravila Ustavnog suda BiH”, koja je prethodnih dana podigla veliku prašinu u BiH.
Ako je suditi po ranijim najavama, Ustavni sud BiH mogao bi izmijeniti Pravila koja se odnose na Veliko vijeće i donošenje odluka, s obzirom na to da je to “tijelo” praktično blokirano.
Naime, u Ustavnom sudu BiH trenutno radi šest od ukupno devet sudija (ovdje još uvijek ne računamo tek izabranog Marina Vukoju), a od tih šest troje su domaće sudije.
Pravila Ustavnog suda kažu da Veliko vijeće čine sudije koje su izabrali nadležni zakonodavni organi entiteta.
To praktično znači da Veliko vijeće čine četvorica sudija iz Federacije BiH i dvojica iz Republike Srpske, odnosno po dva Srbina, Bošnjaka i Hrvata.
Istim pravilima definisano je da se odluke Ustavnog suda BiH u Velikom vijeću donose većinom glasova od ukupno devet sudija Ustavnog suda BiH.
Dakle, trenutno, Veliko vijeće Ustavnog suda BiH je blokirano, kao i donošenje odluka, zbog čega Ustavni sud BiH pokušava da riješi ovo pitanje.
Pojedini mediji prenijeli su da će izmjenom Pravila Ustavni sud BiH omogućiti da odluke može donijeti troje stranih sudija bez domaćih, međutim, za to nismo uspjeli dobiti potvrdu.
Ipak, ako je suditi po ranijim najavama, Pravila bi mogla biti izmijenjena na način da se odluke u Ustavnom sudu BiH donose većinom od prisutnog broja sudija, što je suprotno Ustavu BiH, koji kaže da “većina svih članova suda sačinjava kvorum”.
U suštini, kvorum za rad treba da čini najmanje pet sudija, kojih, recimo, za Veliko vijeće trenutno nema, jer u Ustavnom sudu BiH su samo trojica domaćih sudija.
Ove izmjene Pravila mogle bi biti urađene pod izgovorom, odnosno opravdanjem stava Venecijanske komisije koja je nešto slično i predložila.
Pored navedenog, na plenarnoj sjednici bi trebalo da se razmatraju i ocjene ustavnosti za nekoliko zakona.
Tako će se razmatrati zahtjev Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj.
Ustavni sud BiH će razmatrati i zahtjev 13 poslanika Predstavničkog doma PS BiH za rješavanje spora sa Republikom Srpskom zbog donošenja Odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu RS koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina javnim nadmetanjem – licitacijom.
Na sjednici će se naći i zahtjev Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda PS BiH, za ocjenu ustavnosti Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije BiH, prenose Nezavisne.
