Dnevno se u svijetu popije više od 1,5 milijardi šoljica kafe. Za mnoge je danas šoljica kafe postala više od navike i više od brze doze kofeina. “Zapravo, ispostavlja se da je ovo osnovna potreba ljudskog srca u skoro svakoj velikoj krizi – šolja dobre, vruće kafe”, zapisao je Aleksandar King.
Mjesto „rođenja“ kafe je oblast Kafa u Etiopiji, a razlikujemo 4 vrste kafe koje se svakodnevno konzumiraju širom svijeta – crna kafa, espresso, filter i instant kafa.
Ljekari ističu da sastojci kafe pomažu u prevenciji Alchajmerove bolesti i demencije, ali ipak treba imati na umu da se može i pretjerati sa kafom, preporučena doza je jedna do dvije šoljice dnevno. Finska je zemlja u kojoj ljudi najčešće piju kafu, čak 4 do 5 puta dnevno. Naučnici tvrde da čak i samo miris kafe može razbuditi, a kofein dospijeva u naš krvotok 10 minuta nakon konzumiranja kafe.
Najrjeđa i najskuplja kafa je Kopi Luwak. Ova kafa se uzgaja na ostrvima Java, Sumatra i Sulavezi na kojima žive cibetke, torbari koji se hrane plodovima kafe. Zrno koje prođe kroz digestivni trakt ovih životinja kafi daje moćan i oštar ukus, zbog enzima koji se nalaze u želudcu. Ovako polusvarena zrna se sakupljaju i od njih se pravi kafa čiji se jedan kilogram prodaje za 750$.
Afrički domorodci su je koristili kao hranu. Često su je miješali sa drugim sastojcima, poput životinjske masti, praveći od te smjese kuglice koje su im davale snagu pred velike bitke.
Legenda kaže da je Onore de Balzak pio i do 60 šoljica kafe dnevno. Kafa je bila njegovo “gorivo” koje mu je pomagalo da nevjerovatno brzo piše nevjerovatno mnogo stranica. Navodno je francuski pisac popio 50.000 šoljica kafe pišući djelo „Ljudska komedija“. Johan Sebastijan Bah napisao je Kantatu o kafi, koja se i danas izvodi.
Godine 1645. otvorena je prva kafana u Italiji u kojoj se mogla popiti kafa. Danas Italijani žele espreso na UNESCO-ovoj listi . “Espreso je prilika da kažete prijatelju da vam je stalo. To je trenutak zajedništva, trenutak čari”, rekao je vlasnik napuljskog kafića “Đambrinus” Masimilijano Rosati, koji je pomogao u pripremi prijedloga za uvrštavanje espresa na UNESCO-ovu listu svjetske nematerijalne baštine. Za Italijane šoljica kafe predstavlja gest prijateljstva, a koliko daleko doseže čovjekova ljubav prema kafi govori i to da jedan spa-centar u Japanu nudi mogućnost kupanja u bazenima napunjenim kafom, ili da je Brazil 2001. izdao prvu poštansku markicu koja je mirisala na kafu.
