Danas je Mala Gospojina

Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Rođenje Presvete Bogorodice, praznik koji se naziva i Mala Gospojina.

Srpska pravoslavna crkva slavi Rođenje Presvete Bogorodice. Praznik je u narodu poznat kao Mala Gospojina i ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obileženih crvenim slovom.

Roditelji Presvete Bogorodice Joakim i Ana živjeli su u Nazaretu pobožno. Ćerku Mariju dobili su u poznim godinama, posle pet decenija braka.

Djeva Marija, plod molitava svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, kako se Bogu i zavjetovala njena majka Ana.

Sa 14 godina Djeva Marija se vratila u Nazaret gdje joj je, prema predanju, saopštena blagovijest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg.

Nekada je Mala Gospojina označavala vrijeme kada se počinje sa jesenjim oranjem i sjetvom. Vjeruje se da lijepo vrijeme na ovaj praznik najavljuje vedru jesen i suvu zimu.

Često se za Malu Gospojinu kaže da je veseo praznik jer su jesenje svadbe obično počinjale od ovog datuma, posebno jer se vjerovalo da će ugovaranje braka na Malu Gospojinu donijeti mladencima poseban blagoslov.

Prema starom narodnom vjerovanju, ljekovito bilje koje se sakupi između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, ali se od danas više ne ide u šumu, jer napolje izlaze zvijeri i i priroda se sprema za zimu.

Najveći srpski srednjovekovni zadužbinar kralj Milutin posvetio je Bogorodičinim roditeljima crkvu u kompleksu Studeničkog manastira.

Poznatija kao Kraljeva crkva, izdvaja se izuzetnom ljepotom živopisa. U ovom manastiru je i osnivač loze Nemanjića Stefan Nemanja Bogorodici posvetio crkvu koju narod naziva Majkom svih crkava u Srbiji.

Maloj Gospojini posebno se raduju mladi koji pohode svetinje.
U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju.