Sarajevski Srbi koji su u egzodusu 1996. godine napustili svoja ognjišta podnijeli su ogromnu žrtvu i ostavili neizbrisiv trag u istoriji srpskog naroda, a mlađim generacijama treba pričati šta se tačno dogodilo te godine – poručeno je danas na duhovnoj akademiji povodom obilježavanja 28 godina od egzodusa.
Na akademiji u Kulturnom centru na Palama prikazan je i dokumentarni film “Ezgodus ponovo” režisera Snježana Lalovića koji sadrži autentične kadrove iseljavanja 120.000 Srba iz Sarajeva.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva LJubiša Ćosić obraćajući se prisutnima na akademiji rekao je da film treba da pogledaju svi koji nisu, te film ostaviti budućim generacija kao zapis i svjedočanstvo o svemu što su Srbi Sarajeva prošli u prva tri mjeseca 1996. godine.
“Vjerovali su da je nakon odbrane svojih ognjišta, brojnih poginulih boraca Vojske Republike Srpske i civila od 1992. do 1995. godine, Srpska odbranjena i da će ostati na svojim vjekovnim ognjištima. Nažalost sarajevski Srbije su 1996. ponovo morali krenuti – ne znajući kuda i prolazeći veliku golgotu”, podsjetio je Ćosić.
On je naveo da je srpski narod kroz istoriju stradao mnogo puta, da je prošao mnoge golgote, da su stradali od komšija na ovim prostorima, ali da je uprkos svemu tome opstao i ostao, te da je veoma važno da žrtva tih ljudi ne bude uzaludna.
“Stradanja moraju biti zavjet nama da ostanemo i istrajemo na ovim prostorima, a Republiku Srpsku, grad Istočno Sarajevo i opštine u njenom sastavu gradimo ponovo i ostavimo budućim generacijama, te da ponovo izgradimo grad koji će umjesto sadašnjih 65.000 stanovnika imati više od 100.000”, poručio je Ćosić.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je da poslije filma o egzodusu Srba ima veću dozu empatije prema svima koji su to doživjeli, navodeći da je kao sarajevski student početkom rata jedva ostao živ, te izbjegao sa Grbavice do željezničke stanice s ciljem da dođe do Prijedora.
“Saosjećam sa vama. LJudi koji nisu ovo doživjeli, dovoljno je da pogledaju ovaj film i znaju kroz šta su prošli sarajevski Srbi. To su neke od najpotresnijih scena koje čovjek može da vidi, a koje je srpski narod doživio u novijoj istoriji”, rekao je Egić prisutnima na duhovnoj akademiji.
Egić je naveo da su sarajevski Srbi išli na slobodnu teritoriju Republike Srpske gdje se i danas srpski narod osjeća siguran i zaštićen.
Izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, koji je napustio Sarajevo 1992. godine, kaže da nije bilo lako ostaviti sve što je čovjek stvarao, ali da je bilo mnogo lakše nego saborcima 1996. godine kada nisu imali gdje da odu.
“Kada je odbranjena Republika Srpska i stvoreni uslovi za nastavak života, dolazi do toga da su ovi ljudi morali napustiti Sarajevo. Iz prikazanog filma `Egzodus ponovo` o iseljavanjima Srba iz Sarajeva moglo se vidjeti da ne znaju kuda idu”, rekao je Tomić u obraćanju na duhovnoj akademiji i dodao da se kroz obrazovanje u osnovnim, srednjim školama i fakultetima treba djeci pričati šta je tačno bilo, kako bi znali pravu istinu.
Tomić je zahvalio ministru Egiću što je ezgodus sarajevskih Srba uvršten u kalendar obilježavanja značajnih datuma za Republiku Srpsku kako ne bi palo u zaborav.
Na duhovnoj akademiji povodom obilježavanja egzodusa Sarajevskih Srba učestvovali su Kamerni sastav “Pale” pod rukovodstvom Jelene Aničić, guslar Dušan Pejić i glumac Rajko Marčeta.
Obilježavanju su prisustvovali ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, zamjenik ambasadora Srbije u BiH Nataša Đorđević, delegacije grada Istočno Sarajevo i načelnik opštine Pale Boško Jugović, predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.
Među prisutnima su bili i predstavnici Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Policijske uprave Istočno Sarajevo, Srednjoškolskog centra Pale, udruženja od javnog interesa proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Egzodus 120.000 Srba iz Sarajeva predstavlja niz događaja koji su uslijedili nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada je pet opština Srpskog Sarajeva u cjelini pripalo Federaciji BiH, dok je drugih pet podijeljeno između Republike Srpske i FBiH, gdje su Srbi uglavnom dobili periferna, nenaseljena i ruralna područja.
Srpski borci zaustavili su 35 ofanziva muslimansko-hrvatske vojske, odbranili domove, a onda su morali da napuste naselja koja su, prema Dejtonskom sporazumu, pripala FBiH.
Program povodom obilježavanja 28 godina od egzodusa sarajevskih Srba organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
