Ne prestaju rasprave o upotrebi rodno osjetljivog jezika, propisanog Zakonom o rodnoj ravnopravnosti. Podijeljena je i struka – Odbor za standardizaciju srpskog jezika rodno osjetljiv govor tumači kao nasilje nad zakonitostima srpskog jezika, a dio lingvista smatra da su nove riječi prirodna pojava u jeziku.
Geografkinja, fizičarka, doktorka nauka, vojnikinja, trenerka – upotreba tih riječi postala je obaveza za institucije u Srbiji po Članu 37. Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Iz Ministarstva za društveni dijalog preciziraju – u nastavne programe, diplome, licence zvanja i zanimanja, moraju se unositi u ženskom rodu.
“Onog časa kada su muškarci u većem broju počeli da upisuju srednju medicinsku školu, Odbor za standardizaciju srpskog jezika je uveo pojam medicinski tehničar”, kaže viša naučna savjetnica u Ministarstvu za društveni dijalog Biljana Stojković.
Stojković ne vidi nijednu prepreku da sada na isti način ne postupaju kada su u pitanju zanimanja u kojima prije dva vijeka svakako nije bilo žena, prenosi RTS.
Cilj je, kažu, da žene u društvu budu vidljivije i ravnopravnije.
Tako će institucije koje ne primjene odredbe o rodno osjetljivom jeziku čekati kazna – od pet do 150 hiljada dinara.
Kazni neće biti za medije i novinare, ali su dužni da ga u izvještavanju koriste.
Takvom izražavanju oštro se protivi više institucija. Srpska pravoslavna crkva u rodno osjetljivom jeziku vidi i jezičko, ali i ideološko pitanje.
“Da li postoji apostolka uopšte, biskupica, sveštenica, čitav niz drugih imenica. Nije ovde u pitanju samo menjanje imenica u muškom i ženskom rodu, Iza čitave priče se krije, kao što je poznato, zahtev za priznavanjem takozvanih rodnih identiteta. Mi nismo protiv toga da svako sebe doživljava kako hoće i smatra, ali jesmo protiv toga da se to na ovakav način i putem zakonskih normi nameće čitavom društvu, organima javne vlasti, medijima, obrazovanju posebno”, rekao je profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić.
Rodno osjetljiv jezik podijelio je i filologe. Dok dio struke smatra da je riječ o proizvodnji riječi koje nemaju uporište u jezičkoj struci, dio lingvista kaže da je prirodno da se jezik mijenja i da novo vrijeme stvara i nove riječi.
“Za moj posao konkretno nije bitno da li sam ja muškarac ili žena. Ja lično ne želim da mi se ističe semantička komponenta pola u tituli niti u zvanju, zato što time sebe markiram u odnosu na svoje kolege muškarce, a ja to ne želim da radim. Mi smo svi u tome jednaki”, objašnjava Katarina Begović, docent na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Marina Nikolić sa Instituta za srpski jezik SANU rekla je da upliv politike i ideologije jeste postojao i postojaće, i da treba biti oprezan oko toga.
“Ja smatram da jezik nije prost binarni sistem, gde postoji muško da mora da postoji i žensko. Protivnik sam nasilnog uvođenja i kreiranja nekih naziva, ali ono što postoji u jeziku treba opisati i treba napraviti preporuke kako te reči da upotrebljavamo i u kom kontekstu”, istakla je Nikolić.
Prije tri mjeseca Zaštitnik građana podnio je inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi o upotrebi rodno osjetljivog jezika.
Od Savjeta za srpski jezik, osnovanog pri vladi Srbije, čuli su se i pozivi o ukidanju tih odredbi.
Resorno ministarstvo odgovara – Zakon o rodnoj ravnopravnosti donijet je prije tri godine.
/RTS/ /foto: Printscreen/
